Jesu li baš sve loše navike stvarno loše? Možda smo ih pogrešno shvatili. Štoviše, znanstvena istraživanja i iskustva brojnih ljudi pokazuju da se iza njih često kriju korisni psihološki mehanizmi
OBLIK SAMOZAŠTITE
Ne osjećajte krivnju: Ovih 20 loših navika su nekad korisne
Čitanje članka:
4
min
Navike koje često smatramo lošima – od sanjarenja i kasnog ustajanja do odgađanja obaveza ili predugog gledanja u mobitel – redovito su na meti kritika, bilo od roditelja, učitelja, kolega ili nas samih.
Ali što ako ti kažemo da neke od tih navika nisu nužno štetne? U nastavku donosimo listu 20 "loših" navika koje bi mogle biti zapravo dobre za tebe – ili barem, nisu toliko negativne koliko si mislio. Vrijeme je da prestaneš kriviti sebe za stvari koje te možda čine upravo onakvim kakav jesi – funkcionalan, kreativan i jedinstven.
1. Biti izbirljiv
Znati što želiš i ne prihvaćati prvu ponudu može biti znak samopouzdanja i jasnoće u životu. To pokazuje da cijeniš svoje vrijednosti i ne zadovoljavaš se s manje.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
00:45
2. Sanjarenje
Maštanje može biti način opuštanja i bijega od svakodnevnog stresa. Osim toga, često dovodi do kreativnih ideja i rješenja problema jer naš mozak tada slobodno "luta", spajajući informacije i iskustva na nove, neočekivane načine.
Ljudi koji često sanjare znaju biti odlični u vizualizaciji budućih ciljeva, što im pomaže u planiranju i motivaciji. Također, maštanje pomaže u emocionalnoj regulaciji – omogućuje nam da zamislimo bolje scenarije i tako se lakše nosimo s negativnim emocijama.
U psihologiji se maštanje ne smatra gubljenjem vremena, već načinom na koji um obrađuje informacije i priprema se za stvarne situacije. Naravno, ključno je da maštanje ne postane zamjena za djelovanje, ali povremeni „odmak od stvarnosti“ može biti upravo ono što ti treba da bi se napunio energijom i idejama.
3. Psovanje
Iako se često smatra neprimjerenim, psovanje može biti način ispuštanja stresa i frustracija. Neka istraživanja sugeriraju da može pomoći u smanjenju boli i povećanju tolerancije na stresne situacije.
4. Razgovaranje sa sobom
Govorenje naglas može pomoći u organizaciji misli i boljoj koncentraciji. Također, može biti oblik samopomoći i motivacije – svi smo barem jednom izgovorili: "Ajmo, možeš ti to!" prije važnog ispita ili razgovora.
Psiholozi ovu naviku nazivaju unutarnjim dijalogom, a istraživanja pokazuju da razgovor sa samim sobom može poboljšati fokus, smanjiti stres i pomoći u donošenju odluka. Kada nešto izgovorimo naglas, postajemo svjesniji svojih misli, lakše ih analiziramo i bolje se nosimo s izazovima.
5. Odbiti prekovremeni rad
Znati kada reći "ne" dodatnim obavezama pokazuje da cijenimo svoje vrijeme i zdravlje. To može spriječiti burnout i povećati produktivnost u dugoročnom razdoblju.
6. Dnevno spavanje
Kratki popodnevni odmor može poboljšati raspoloženje, povećati energiju i produktivnost. Važno je da ne traje predugo kako bi se izbjegla pospanost kasnije.
7. Čišćenje iz potrebe za mirom
Neki ljudi čiste kada su pod stresom jer im to daje osjećaj kontrole i smirenosti. Ako čišćenje postane ritual koji vas opušta, može biti korisno za mentalno zdravlje.
8. Grickalice
Povremeno uživanje u omiljenim grickalicama može biti način opuštanja i uživanja u trenutku – osobito u trenucima stresa, gledanja filma, učenja ili druženja. Hrana ima snažnu emocionalnu komponentu, pa omiljene grickalice često prizivaju osjećaj ugode, sigurnosti i nostalgije.
Umjereno konzumiranje grickalica može čak pomoći u regulaciji apetita – ako si stalno na strogoj dijeti i uskraćuješ si sve što voliš, veća je vjerojatnost da ćeš kasnije "puknuti" i pretjerati. Ponekad je bolji izbor pojesti malo čipsa ili čokolade kad ti baš dođe, nego kasnije pojesti pet puta više.
Osim toga, postoji sve više zdravijih verzija grickalica – pečeni slanutak, bademi, sušeno voće, tamna čokolada ili čak kokice bez puno masnoće mogu zadovoljiti želju za nečim „slanim ili slatkim“, a da pritom ne opterećuju tijelo.
9. Spavanje do kasno
Neki ljudi bolje funkcioniraju kasnije tijekom dana. Ako to ne utječe negativno na dnevne obaveze, kasno ustajanje može biti u redu.
10. Ne biti srdačan prema svima
Nije nužno biti ljubazan prema svima. Ponekad je bolje biti iskren i rezerviran nego pretvarati se.
11. Videoigre
Igranje videoigara može poboljšati koordinaciju, koncentraciju i sposobnost donošenja odluka. Također, može biti društvena aktivnost koja povezuje ljude.
12. Tapkanje nogom
Ono neprestano kucanje o pod koje neki smatraju iritantnim – često se pogrešno tumači kao nervoza ili manjak fokusa. No, istina je da ova naizgled "besmislena" navika može imati niz pozitivnih učinaka na mentalno i fizičko stanje.
13. Plakanje
Plakanje je prirodan i zdrav način ispuštanja emocija. Iako nas društvo često uči da suze treba zadržavati, posebno kod muškaraca, psiholozi se slažu da potiskivanje emocija može dugoročno štetiti mentalnom zdravlju. Suze su jedan od najiskrenijih oblika emocionalnog izražavanja i mogu biti pravi ventil za nakupljeni stres, tugu, ljutnju, pa čak i olakšanje.
Znanstvena istraživanja pokazuju da plakanje potiče oslobađanje endorfina – hormona koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju fizičku bol. Plakanjem se također smanjuje razina kortizola, hormona stresa, što doprinosi osjećaju smirenosti nakon što emocije „izađu van“.
14. Kasno lijeganje
Ako ste noćna osoba, kasno liježanje može vam omogućiti da budete produktivniji i kreativniji. Važno je osigurati dovoljno sna za zdravlje.
15. Kava
Umjereno konzumiranje kave može poboljšati koncentraciju i raspoloženje. Također, neki istraživači sugeriraju da može smanjiti rizik od određenih bolesti.
16. Slušanje intuicije
Ako osjećate da nešto nije u redu, možda je bolje poslušati taj osjećaj. Intuicija može biti rezultat nesvjesnog procesiranja informacija.
17. Odgađanje
Ponekad odgađanje može biti način da se obaveza bolje razmotri i pripremi. Međutim, važno je prepoznati kada odgađanje postaje problematično.
18. Grickanje noktiju
Iako se često smatra lošom navikom, neki ljudi to rade kao način smanjenja stresa. Važno je održavati higijenu i zdravlje noktiju.
19. Previše razmišljanja
Analiziranje situacija može pomoći u donošenju boljih odluka. Međutim, važno je prepoznati kada pretjerano razmišljanje postaje kontraproduktivno.
20. Bježanje od konflikta
Izbjegavanje konflikata može biti način očuvanja mira i izbjegavanja nepotrebnih nesuglasica. Međutim, važno je znati kada je potrebno suočiti se s problemom
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
