TIHI PROBLEM
Nedostatak vitamina D: Ovo su simptomi i kako ga nadoknaditi
Vitamin D jedan je od onih nutrijenata koji obavljaju mnogo važnih funkcija 'u pozadini'. Podržava zdravo starenje, pomaže u očuvanju čvrstoće kostiju i jača imunološki sustav. Ipak, mnogi ljudi ne unose ga dovoljno
Stručnjaci upozoravaju na neočekivane simptome povezane s niskom razinom vitamina D na koje biste trebali obratiti pažnju i kako povećati unos ovog esencijalnog nutrijenta kroz prehranu.
Stručnjaci upozoravaju na neočekivane simptome povezane s niskom razinom vitamina D na koje biste trebali obratiti pažnju i kako povećati unos ovog esencijalnog nutrijenta kroz prehranu.
SIMPTOMI -
„Istraživanja su pokazala povezanost između nedostatka vitamina D i određenih zdravstvenih problema, uključujući depresiju, prijelome, dijabetes, bolesti srca, rak i infekcije“, kaže Elizabeth Vi Nguyen, Pharm.D., klinička farmaceutkinja u Cedars-Sinai bolnici. Ipak, ističe da je većina pacijenata bez simptoma.
Prema Cleveland Clinic, sljedeći simptomi kod odraslih mogu upućivati na manjak vitamina D:
bolovi u kostima, slabost ili bolovi u mišićima, umor i promjene raspoloženja.
Djeca s nedostatkom vitamina D mogu imati -
bolove u kostima, slabost mišića, nepravilne obrasce rasta i deformacije zglobova.
UZROCI - Nedostatak vitamina D može biti posljedica različitih čimbenika, uključujući:
nedovoljan unos namirnica koje sadrže vitamin D, slabu sintezu vitamina D putem ultraljubičastih (UV) zraka, zdravstvena stanja koja otežavaju apsorpciju vitamina D (npr. bolesti tankog crijeva ili insuficijencija gušterače), stanja koja otežavaju pretvorbu vitamina D u njegov aktivni oblik (npr. ciroza jetre), lijekove koji ometaju apsorpciju ili metabolizam vitamina D (uključujući neke lijekove za epilepsiju, snižavanje kolesterola i mršavljenje).
RIZIČNE SKUPINE -
Veći rizik od nedostatka vitamina D imaju osobe koje:
rijetko borave na suncu ili se dosljedno štite od sunca, imaju tamniju put, su starije životne dobi, imaju višak tjelesne mase, slijede vegansku prehranu, imaju bolesti koje otežavaju apsorpciju hranjivih tvari (uključujući Crohnovu bolest, celijakiju ili su imale bypass-operaciju), imaju bolesti koje otežavaju sintezu vitamina D (poput bolesti jetre ili bubrega) ili su dojenčad koju se isključivo doji.
DIJAGNOZA -
Jednostavnom krvnom pretragom može se izmjeriti razina 25-hidroksivitamina D u krvi. Međutim, „Endokrinološko društvo više ne preporučuje točno određene razine za definiranje dovoljne, nedovoljne ili manjkave razine vitamina D zbog nedostatka jasnih referentnih vrijednosti i ishoda“, kaže Nguyen.
Rutinsko testiranje nije potrebno za sve, već se preporučuje osobama s povećanim rizikom. Ako smatrate da ste u rizičnoj skupini, svakako to spomenite svom liječniku.
LIJEČENJE -
„Liječenje nedostatka vitamina D ovisi o individualnim čimbenicima, no najčešće uključuje kombinaciju prehrane i dodataka prehrani, jer većina ljudi ne unosi dovoljno vitamina D samo hranom ili izlaganjem suncu“, objašnjava Nguyen. Prije uzimanja dodataka prehrani savjetujte se s liječnikom.
KADA JE NAJBOLJE UZIMATI VITAMIN D? -
Budući da je vitamin D topiv u mastima, najbolje ga je uzimati uz obrok, jer masnoće iz hrane olakšavaju njegovu apsorpciju. Često se uzima zajedno s kalcijem ili hranom bogatom kalcijem jer „vitamin D pomaže tijelu u apsorpciji kalcija, a zajedno doprinose zdravlju kostiju i mišića“, navodi Nguyen.
KOLIKO VITAMINA D TREBA UZIMATI? -Preporučeni dnevni unos za zdrave osobe u dobi od 1 do 70 godina iznosi 15 mikrograma (600 IU) dnevno. Za dojenčad se preporučuje 10 mikrograma (400 IU), a za osobe starije od 70 godina 20 mikrograma (800 IU) dnevno.
Prije uzimanja dodataka važno je uzeti u obzir koliko vitamina D već unosite hranom. Ako, primjerice, prehranom unosite 10 mikrograma, možda vam je potrebno dodatnih samo 5 mikrograma. Kao i kod svih dodataka prehrani, najbolje je slijediti savjet liječnika.
MOŽE LI SE UZETI PREVIŠE VITAMINA D? -
Da. Previsoke razine vitamina D mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, gubitak apetita, zatvor, slabost i gubitak tjelesne težine. Vrlo visoke razine mogu oštetiti bubrege, uzrokovati zbunjenost i dovesti do nepravilnog srčanog ritma.
KOJI SU NAJBOLJI PREHRAMBENI IZVORI VITAMINA D? -
„Vrlo malo namirnica prirodno sadrži vitamin D“, kaže Nguyen. Zato se ljudi često oslanjaju na dodatke prehrani. Ipak, masna riba poput lososa, skuše i haringe te mliječni proizvodi obogaćeni vitaminom D dobar su prehrambeni izvor. Gljive, jaja te obogaćene žitarice i napici od soje također su dobar izbor.
MOŽE LI SE VITAMIN D DOBITI IZLAGANJEM SUNCU?
Da, kada je koža izložena ultraljubičastim zrakama, u tijelu se pokreće proces stvaranja vitamina D. Ipak, nije preporučljivo oslanjati se isključivo na sunce kao izvor ovog vitamina.
„Isključivo oslanjanje na izlaganje suncu za zadovoljenje potreba za vitaminom D nije preporučljivo zbog nepouzdanosti i mogućih štetnih posljedica“, upozorava Nguyen. Naime, osobe tamnije puti stvaraju manje vitamina D iz sunčeve svjetlosti, a dodatni čimbenici poput godišnjeg doba, zemljopisne širine, pigmentacije kože i korištenja kreme za sunčanje mogu dodatno ograničiti njegovu sintezu.
S druge strane, izbjegavanje zaštite od sunca nosi rizike – pretjerano i nezaštićeno izlaganje suncu može dovesti do bora, pigmentacijskih mrlja i povećanog rizika od raka kože.
