Nova nada za liječenje raka je stanica od koje je sve počelo

Pronađena je 'stanica porijekla raka' koja pokreće sve vrste tumora i potiče širenje bolesti, tvrde znanstvenici britanskog Sveučilišta u Salfordu. Ističu da je to otkriće kao da su pronašli 'iglu u plastu sijena' te da bi otkriće moglo promijeniti medicinske udžbenike o rastu tumora i primijeni postojećih tretmana poput kemoterapije.

ISKUSTVO HRVATSKOG LIJEČNIKA Onkolog koji je i sam obolio od raka: To nije smrtna presuda!

- Kad klinički pronađemo tumor, odnosno kad je vidljiv našim očima, on već ima svoj neki život koji se odvijao prije nego što smo ga primijetili, no dosad nismo mogli točno dešifrirati stanicu od koje je to sve skupa krenulo. Znali smo da postoje neke matične tumorske stanice koje su poput nekih pčela radilica, koje rade po principu 'od mene će sad nastati svaki put neka nova stanica i neću dopustiti da tumor umre'. Budući da se takva istraživanja provode već godinama, znanstvenici su već i prije otkrili da tumor nije nastao tamo gdje ga mi vidimo, nego da je nastao od normalne stanice koja je prva u tom nizu dobila genetske mutacije. No ostale stanice dobile su neke druge genetske mutacije, zato je tumor već u samom početku vrlo heterogen, nema svaka stanica jednaku promjenu u genomu. Međutim, mi tražimo onu prvu, onu od koje je to sve skupa krenulo – objašnjava nam dr. med. Ilona Sušac, specijalistica onkologije iz Poliklinike Eljuga i Hrvatske lige protiv raka.

- Znanstvenike je ponukalo da to istražuju jer kad liječimo tumor, vidimo da neke stanice ubijemo, a da druge prežive pa nas je zanimalo zašto su one preživjele. Shvatili smo da nisu iste, da su ove postale još agresivnije. Onda se tragom toga, zbog poboljšanja terapijskih metoda, išlo istraživati koja je ta prva stanica od koje to sve skupa krene, jer ako nju nađemo i uništimo, onda ćemo joj uskratiti šansu da potiče druge stanice na takvu patologiju. Sad znanstvenici utemeljuju neku posve novu teoriju po kojoj ta stanica, koja potiče rast tumora, genetski promijenjena 'luta' i potiče druge stanice na zloćudnost. Kažu da su našli 'iglu u plastu sijena', no pitanje je jesu li je još uopće našli. Nekako mi se ta istraživanja čine još daleko od primjene u kliničkoj praksi, odnosno tu teoriju tek treba potvrditi, jer ako bi se ona potvrdila, onda bi sve ono što smo dosad znali palo u vodu – komentira dr. Sušac.

- Mi liječnici isto kao i svi čekamo odgovor znanosti. Sve dok ga ne dobijemo, davat ćemo kemoterapiju, s kojom u biti idemo 'naslijepo'. Kad kažemo 'došlo je do progresije rada tumora na primijenjenu kemoterapiju, prekidaj i daj drugu', radimo iskustveno, prema našim kliničkim ispitivanjima. No želimo da nam znanost da odgovor kako liječiti konkretan tumor, odnosno da na temelju genetske analize konkretnog tumora znamo koji lijek bi bilo pametno dati, a koji ne, kojim lijekom možemo pogoršati stanje, a kojim možemo ubiti taj tumor. Znanstvenici žele upravo u tom genomu, odnosno u tim staničnim organelama, otkriti koja je to stanica od koje sve počinje i koje su to promjene na koje bismo trebali djelovati. Vrlo je vjerojatno da će se to moći, ali mi liječnici isto čekamo – kaže onkologinja.

Dodaje da takva istraživanja prvenstveno predstavljaju nadu.

- Već su puno puta objavljivani radovi na tu temu, istraživanja se rade 'in vitro' i 'in vivo', odnosno po modelu da se transplantira tumor eksperimentalnim životinjama ili se u epruvetama rade stanične linije. Dakle rade se eksperimenti da se otkrije kako se tumor ponaša i da otkrijemo koja je ta stanica od koje je sve počelo, jer ako nju detektiramo i uništimo, onda se nadamo da bi se mogao spriječiti razvoj tumora ili barem metastaza. No iako željno iščekujemo taj trenutak, to se nažalost još i nama liječnicima čini daleko – zaključuje dr. Sušac.