Nova studija: Crijevna bakterija mogla bi biti lijek za autizam

Crijeva djece koja imaju autizam često sadrže bakterije drugačije od onih kod ljudi koji ne pate od ovog poremećaja. Posljedica toga je da su tri puta sklonija razvoju ozbiljnih poremećaja u probavnom sustavu u nekom trenutku života.

Neki stručnjaci smatraju da je upravo crijevna mikroflora uzročnik bolesti, kao i nada za ozdravljenje. Nedavna istraživanja pokazala su da promjene u sastavu crijevnih bakterija kod životinja imaju dramatične posljedice na njihov živčani sustav. To otkriće moglo bi biti dobra podloga za daljnja istraživanja i pronalazak rješenja za autizam.

TIJELO JE SAVRŠEN MEHANIZAM Evo zašto na hladnoći curi nos, pucaju usne, češće mokrimo...

Prema studiji objavljenoj u magazinu Neuron sugerira se upravo to. Autor studije su Mauro Costa-Mattioli sa Medicinskog sveučilišta Baylor u Teksasu u SAD-u i njegovi kolege. Oni su otkrili da uvođenje novih bakterija u probavni sustav miševa koji imaju simptome autizma - te simptome može smanjiti ili neke od njih ukloniti.

Radi se o bakteriji Lactobacillus reuteri koja se obično nalazi u zdravom probavnom sustavu i pomaže u regulaciji kiselosti. Lako se može nabaviti kao probiotik u trgovinama zdrave hrane, prenosi The Economist.

Dr. Costa-Mattioli i njegov tim prvi su izvijestili o učincima L. reuteri na autizam 2016. godine, nakon provedenih eksperimenata s pretilim ženkama miševa. Te životinje, kažu, imaju tendenciju rađanja potomaka s autističnim osobinama koje su poznate i kod ljudi - nespremnost na druženje, ponavljajuće ponašanje i nespremnost na komunikaciju (u slučaju miševa je to ultrazvučno cičanje).

Znanstvenici su primijetili da u probavnom sustavu i majki miševa i mladunčadi nedostaje spomenute bakterije. Potom su se zapitali kakav učinak može imati uvođenje Lactobacillus reuteri u njihovu probavu, a kada su to napravili, autistična obilježja su nestala.

PAZITE ŠTO STAVLJATE U USTA Plastične boce su leglo opasnih bakterija - čak i one višekratne

To sve je dovelo do najnovijeg eksperimenta na miševima kojima su simptomi autizma nastali na četiri različita načina. Neki su postali takvi zbog genetske modifikacije, a drugi izloženi valproinskoj kiselini, lijeku koji se koristi za liječenje bipolarnog poremećaja i migrena, a za koje se zna da inducira autizam u fetusima.

Trećima su spomenute bakterije uklonjene iz probavnog sustava, a četvrti su bili skupina koja pokazuje autistične osobine bez poznatog uzroka, tzv. btbr skupina.

Martina Sgritta, jedna od kolega dr. Costa-Mattiolijeva, analizirala je bakterije u probavnim sustavima sve četiri skupine životinja. Otkrila je da genetski modificirani i btbr miševi, kao što se očekivalo, imaju smanjenu razinu L. reuteri bakterije. Oni kojima su tu bakteriju uklonili, nisu je imali i dalje, a oni izloženi valproinskoj kiselini imali su normalne količine te bakterije.

Upravo taj zadnji rezultat je znanstvenike iznenadio. Nastavili su s pokusom. Uzeli su između 7 i 15 miševa iz svake od četiri skupine kada su bili stari tri tjedna. Dio njih dobivao je vodu u koju je dodana spomenuta bakterija, a dio običnu, čistu vodu. Kada su imali sedam tjedana podvrgnuli su ih socijalnom testu, dva različita tipa testa.

LIJEČI MAMURLUK Jačanje imuniteta: Kiseli kupus štiti od prehlade, gripe i raka

U prvom dijelu testa su ih stavili u komoru kroz koju su mogli doći do mjesta gdje se nalaze nepoznati miševi. Pratili su kako se ponašaju, koliko dugo će provesti u praznom dijelu komore, a koliko u dijelu gdje su drugi miševi.

U drugom testu su ih, jednog po jednog, smjestili u svojevrsnu arenu gdje je bio još jedan, nepoznati miš. Pratili su koliko puta su se dotaknuli, ponjušili, češali jedno o drugo i puzali jedan preko drugoga.

U oba testa su miševi, koji su pili vodu s bakterijama, bili društveniji od onih koji su dobivali čistu vodu. U prvom testu su proveli dvostruko više vremena u društvu drugog miša, a u drugom su bili puno više interaktivni s nepoznatom životinjom.

Bakterije su utjecale na ponašanje i kod miševa koji ih nisu imali u tijelu, kod tzv. btbr skupine i kod onih kojima je razina L. reuteri  već u startu bila normalna (miševi kod kojih je autizam izazvan valproinskom kiselinom). To sugerira da povećanje razine tih bakterija utječe na oblik ponašanja.

Istraživači vjeruju da se radi o utjecaju na signale koji iz crijeva živcima putuju do mozga, do dijela koji se zove - ventral tegmental regija. Ova regija regulira motivaciju za dobivanje nagrada, društveno ponašanje, usmjeravanje pažnje...