Nova studija Sveučilišta u Kopenhagenu otkriva stvarnu ulogu koju geni imaju u ljudskom životnom vijeku. Prema njihovim izračunima, čak 55 posto životnog vijeka može se pripisati genima
NIJE DO PREHRANE I VJEŽBANJA
Novo istraživanje otkrilo: Tajna dugog života ipak je u genima?
Čitanje članka:
2
min
Od redovite tjelovježbe do stroge dijete, neki ljudi spremni su pokušati gotovo sve kako bi živjeli duže. Sada je studija konačno otkrila tajnu povećanja životnog vijeka - i pokazalo se da je riječ većinom o našim genima.
Dosad su studije sugerirale da samo oko 10 do 30 posto životnog vijeka može biti pripisano genetici. Ostatak se smatrao rezultatima bolesti, nesreća i životnih navika, poput zdrave prehrane, nepušenja i vježbanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:20
No nova studija Sveučilišta u Kopenhagenu otkriva stvarnu ulogu koju geni imaju u ljudskom životnom vijeku. Prema njihovim izračunima, čak 55 posto životnog vijeka može se pripisati genima.
- Ako životni vijek u velikoj mjeri određuju geni, onda je prostor za utjecaj na brzinu starenja ograničen, osobito putem životnih navika. S druge strane, ako je genetski doprinos minimalan, napori da se razumije starenje putem genetskih pristupa teško se mogu opravdati - rekli su koautori Daniela Bakula i Morten Scheibye-Knudsen.
Prosječni životni vijek u Velikoj Britaniji povećavao se posljednja dva stoljeća.
Prema najnovijim podacima ONS-a, očekivani zdrav životni vijek (HLE) pri rođenju u Engleskoj za razdoblje 2021.-2023. procijenjen je na 61,5 godina za muškarce.
Za žene je očekivani zdrav životni vijek nešto viši i iznosi 61,9 godina za isto razdoblje.
U svojoj novoj studiji tim je nastojao shvatiti zašto neki ljudi žive duže od drugih.
Povijesno gledano, neke ranije studije oslanjale su se na stoljećima starih, potencijalno nepouzdanih podataka, uključujući smrti u vremenu kada su bolesti i loša zdravstvena skrb bile daleko češće.
Umjesto toga, tim Sveučilišta u Kopenhagenu proučio je studije blizanaca i otkrio da, kod smrti prouzročenih od vanjskih faktora, poput nesreća ili zaraznih bolesti, bile rjeđe, a uloga gena bila povećana.
U pratećem komentaru, istraživači su istaknuli da njihovi nalazi imaju važna značenja.
- Razjašnjavanje uloge nasljedne varijacije u mortalitetu povezanim sa starenjem stoga je ključno za biološko razumijevanje, ali i za društvena očekivanja - napisali su.
Prema stručnjacima, novo istraživanje jača argument za proučavanje koje genetske varijante su povezane s dugim životom i koje genetske razlike utječu na biološke putove koji reguliraju starenje.
Dodali su da se rezultati slažu s uočenom 50 posto nasljednošću drugih složenih osobina.
- Možda to znači da su intrinzične stope starenja strogo optimizirane kroz evoluciju, slično kao i druge osobine poput kognitivnih funkcija i metabolizma - dodali su, piše Msn.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
