Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Nutricionistica dr.sc. Mirela Marić odgovorila nam je na četiri ključna pitanja: 'Uz pravilnu prehranu i liječnički nadzor, dijabetičari mogu imati kontrolu nad bolešću', kaže...
Pravilna prehrana temelj je liječenja šećerne bolesti i ključna za održavanje razine šećera u krvi unutar ciljnih vrijednosti. Prema riječima nutricionistice dr.sc. Mirele Marić, hrana je jedan od najsnažnijih alata u borbi protiv dijabetesa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:02
- Da, pravilna prehrana temelj je liječenja šećerne bolesti i ključna je za održavanje razine šećera (glikemije) unutar ciljnih vrijednosti. Budući da ugljikohidrati imaju najveći utjecaj na razinu šećera u krvi, fokus je na kontroli njihova unosa i odabiru kvalitetnih izvora - objašnjava dr.sc. Marić.
Uključite dovoljno neškrobnog povrća , uz svaki obrok, no nemojte pretjerivati u količini - ono ima visoku koncentraciju vode i vlakana, a nisku kalorijsku i ugljikohidratnu vrijednost, međutim umjerenost donosi najbolju ravnotežu za probavu i sitost. Kvalitetni ugljikohidrati dolaze iz cjelovitih žitarica poput integralnog kruha i smeđe riže, mahunarki poput graha i leće te voća, koje se preporučuje do tri serviranja dnevno, s prednošću bobičastom voću. Složeni ugljikohidrati iz cjelovitih žitarica i mahunarki sporije se razgrađuju i ne uzrokuju nagli porast glukoze.
- Kvalitetni proteini i zdrave masti, poput piletine, ribe, jaja, svježeg sira, orašastih plodova i maslinovog ulja, također su važni jer proteini i masti usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime se sprječavaju nagli 'vrhovi' ili porast glukoze”, dodaje nutricionistica.
Uz pravilnu prehranu, hidriranje organizma i fizičku aktivnost, dijabetičari itekako mogu imati kontrolu nad bolešću.
- Apsolutno da. Pravilna prehrana sa dovoljnim unosom tekućine, te usklađena s tjelesnom aktivnošću i propisanom terapijom (inzulinom ili tabletama), omogućuje dobru kontrolu šećerne bolesti - ističe nutricionistica. Cilj je održavanje razine šećera u krvi što bliže normalnim vrijednostima, jer dobra kontrola značajno smanjuje mogućnost razvoja kroničnih komplikacija dijabetesa. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, gubitak čak i malog dijela (5 do 10 posto početne težine) značajno poboljšava regulaciju glukoze. Dijabetičari bi, napominje, trebali težiti uravnoteženoj, zdravoj prehrani koja odgovara i općoj populaciji, s naglaskom na izbjegavanju prerađene hrane.
U modernim prehrambenim smjernicama za dijabetičare više se ne govori o "zabranjenim" namirnicama.
- Nema namirnica koje su skroz zabranjene. Često se savjeti o prehrani pogrešno tumače kao strogi propisi i zabrane - kaže dr.sc. Marić, ali upozorava da određene namirnice treba ograničiti ili izbjegavati jer ne donose nutritivnu vrijednost i uzrokuju nagle skokove šećera. U tu kategoriju spadaju slatki napitci i ultra-procesirani proizvodi poput slatkih i gaziranih pića, voćnih sokova, slatkiša, kolača, keksa, čipsa i sličnih visokokaloričnih i visokoprerađenih namirnica s dodanim šećerima, mastima ili soli. Rafinirani ugljikohidrati, poput bijelog brašna, bijelog kruha, bijele riže i bijele tjestenine, također se brzo razgrađuju i podižu šećer u krvi, dok se nezdrave masti, osobito trans-masti u nekim margarinima i prženoj hrani, trebaju izbjegavati.
- Iako se šećer dugo smatrao apsolutnom zabranom, danas je prihvatljivo konzumirati umjerene količine saharoze, od 25 do 50 grama dnevno, unutar miješanog obroka - pojašnjava nutricionistica. Količina saharoze ovisi o tipu dijabetesa, kontroli glikemije, tjelesnoj težini, fizičkoj aktivnosti i terapiji.
Kada je riječ o glikemijskom indeksu, dr.sc. Mirela Marić naglašava da je njegova važnost relativna.
- Važnost praćenja glikemijskog indeksa je relativna. GI klasificira hranu bogatu ugljikohidratima prema brzini kojom podiže šećer u krvi. Iako meta-analize sugeriraju da hrana niskog GI može pomoći u kontroli glikemije, važno je fokusirati se na ukupnu količinu i kvalitetu ugljikohidrata - objašnjava. Dodaje i da preveliko oslanjanje na GI može biti varljivo jer hrana niskog GI-ja može biti energetski bogata i sadržavati puno nezdravih masti ili šećera koji usporavaju probavu i time smanjuju GI. Osim toga, GI je teško pratiti u praksi jer većina ljudi jede miješane obroke, što značajno mijenja glikemijski odgovor. Stoga, prednost treba dati nutritivno bogatim, cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama - žitaricama, povrću i voću - te pratiti GI samo u kontekstu drugih nutritivnih pokazatelja.
Na kraju, nutricionistica dr.sc. Mirela Marić zaključuje da upravljanje šećernom bolešću ne znači odricanje od uživanja u hrani, već pametan odabir i umjerenost.
- Hrana može biti najbolji lijek ako znamo kako je koristiti - zaključuje dr.sc. Mirela Marić.
24sata © 2026
