Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Znanstvenici su otkrili da se naš mozak tijekom starenja ne smanjuje samo po volumenu, nego postupno mijenja i svoj oblik. Upravo bi te promjene u njegovoj geometriji jednoga dana mogle pomoći u prepoznavanju ljudi kod kojih postoji veći rizik od problema s pamćenjem i demencije, čak i prije pojave očitih simptoma
Nova studija istraživača sa Sveučilišta Kalifornija u Irvineu i španjolskog Sveučilišta La Laguna pokazala je da se s godinama pojedini dijelovi mozga šire, dok se drugi stišću. Te su promjene bile izraženije kod osoba koje su već pokazivale znakove kognitivnih poteškoća.
POGLEDAJTE VIDEO: MOZAK
Pokretanje videa...
01:13
Istraživači su analizirali ukupno 2603 strukturne snimke mozga magnetskom rezonancijom osoba u dobi od 30 do 97 godina. Umjesto da, kao mnoga prethodna istraživanja, promatraju samo koliko se pojedini dijelovi mozga smanjuju s godinama, proučavali su kako se mijenja cjelokupna prostorna geometrija mozga.
Otkrili su karakterističan obrazac: donji i prednji dijelovi mozga s godinama pokazuju tendenciju širenja prema van, dok se gornji i stražnji dijelovi stišću. Promjene nisu bile jednake u cijelom mozgu, a kod starijih osoba s kognitivnim oštećenjima bile su izraženije.
Znanstvenici su pritom koristili dvije neovisne skupine podataka. Prva je obuhvaćala 2039 snimki osoba od 42 do 97 godina, dok je druga uključivala 564 snimke osoba u dobi od 30 do 88 godina. Slični obrasci pronađeni su u obje skupine, što je dodatno ojačalo rezultate istraživanja.
Istraživači su zatim usporedili promjene oblika mozga s rezultatima testova kognitivnih sposobnosti. Pokazalo se da su određeni obrasci širenja i stiskanja povezani s poteškoćama u pamćenju, izvršnim funkcijama i drugim oblicima razmišljanja.
Posebno je zanimljivo da su osobe kod kojih je bilo izraženije stiskanje stražnjeg dijela mozga imale slabije rezultate na pojedinim testovima kognitivnih sposobnosti. Studija tako upućuje na mogućnost da geometrijske promjene mozga ne predstavljaju samo posljedicu normalnog starenja nego mogu biti povezane i s padom njegovih funkcija.
Većina istraživanja starenja mozga usredotočena je na to koliko se tkiva izgubi u pojedinim područjima. Mi smo otkrili da se cjelokupni oblik mozga mijenja na sustavan način te da su te promjene usko povezane s pojavom kognitivnih poteškoća - objasnio je neuroznanstvenik Niels Janssen sa Sveučilišta La Laguna.
Jedan dio mozga posebno je privukao pažnju znanstvenika - entorinalni korteks. Riječ je o malom području u medijalnom temporalnom režnju koje ima ključnu ulogu u pamćenju.
Upravo je entorinalni korteks jedno od prvih područja mozga u kojima se kod Alzheimerove bolesti počinje nakupljati protein tau, povezan s oštećenjem živčanih stanica.
Istraživači sada pretpostavljaju da bi promjene oblika mozga povezane sa starenjem mogle fizički gurati ovo osjetljivo područje bliže tvrdoj bazi lubanje. Zbog toga bi moglo biti izloženo dodatnom mehaničkom pritisku.
To je otvorilo potpuno novu mogućnost: uz biološke procese poput nakupljanja abnormalnih proteina, i mehaničke te gravitacijske sile možda imaju određenu ulogu u tome zašto je baš ovo područje toliko ranjivo kod Alzheimerove bolesti. Autori naglašavaju da je za potvrdu te teorije potrebno još istraživanja.
Profesor Michael Yassa sa Sveučilišta Kalifornija u Irvineu objasnio je da bi rezultati mogli pomoći znanstvenicima da bolje razumiju zašto Alzheimerova bolest često počinje upravo u tom dijelu mozga.
Ako se mozak starenjem postupno pomiče tako da osjetljivo područje pritišće uz čvrstu granicu lubanje, mogla bi se stvoriti svojevrsna "savršena oluja" za nastanak oštećenja, smatra Yassa. Takav bi mehanizam mogao otvoriti novi način razmišljanja o nastanku Alzheimerove bolesti, ali i o njezinu ranijem otkrivanju.
Istraživači smatraju da bi njihova metoda promatranja geometrije mozga u budućnosti mogla ponuditi nove pokazatelje rizika od demencije, potencijalno godinama prije nego što osoba primijeti prve ozbiljne simptome.
To ipak ne znači da se na temelju jedne snimke mozga danas može utvrditi tko će sigurno razviti demenciju. Rezultati zasad pokazuju povezanost između određenih promjena oblika mozga, starenja i slabijih kognitivnih sposobnosti, a za razvoj pouzdanog dijagnostičkog postupka potrebna su dodatna istraživanja.
Nije riječ samo o mjerenju smanjivanja mozga. Želimo vidjeti kako njegova arhitektura reagira na starenje i može li nam to pokazati tko će imati veće poteškoće s pamćenjem i razmišljanjem - rekao je Janssen.
Znanstvenici također žele detaljnije istražiti zašto se neka područja mozga s godinama šire, dok se druga stišću, te kako se te promjene odražavaju na različite kognitivne sposobnosti.
Studija pod nazivom „Age-related constraints on the spatial geometry of the brain” objavljena je u časopisu Nature Communications.
24sata © 2026
