Lifestyle

Komentari 5

Božić u Dalmaciji: Obiteljski stol je svetinja, a pjevalo se i jelo do zore nakon što post završi

Božić u Dalmaciji: Obiteljski stol je svetinja, a pjevalo se i jelo do zore nakon što post završi

Umijeće pravljenja imotskih rafiola Gabi Škeve posebno je traženo i za ove blagdane. Obiteljski stol bio je velika svetinja, a za Božić su se jeli i kapulari odnosno sarme, pašticada i tuka...

U Dalmaciji ne bi bilo blagdanskog stola da se na njemu ne nađu slatki zalogaji, tradicijski prepoznatljivi i posebni baš za ovaj kraj. Davno prije bakalar je bio sirotinjska hrana i spravljao se na više načina na Badnju večer. Zadržalo se to do današnjih vremena kao jelo koje “zamiriše” u gotovo svakoj kući. Maja Nikolić, varušanka s Bazane u Imotskom, u svoje 83 godine utkala je mnogo znanja o tradicijskim blagdanskim običajima.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Je, spravljao se bakalar, ali u mojoj kući i dobra oborita riba, koju bi moj pokojni otac ‘zaručio’ u ribara iz Splita mjesecima prije. Nismo jeli fritule jer u njima ima jaja, a mi smo postili, pa bismo spremali uštipke s malo brašna, soli, kvasca i vode. Bila je to prava gozba. Najprije smo imali crni rižot, zatim bakalar ‘bianko’ i na brujet, onda ribu. Za Božić na blagdanskom stolu obavezno je bila dobra juha od domaće koke, zatim kapulari (sarme), pašticada i tuka - govori Maja.

Taj dan obitelj je bila za stolom i dugo se blagovalo. Obiteljski stol bio je svetinja. Poslije toga iznosile su se slatke delicije, od imotskih rafiola, kotunjade, krokanta, do poznate imotske torte, koju je i sam car Franjo kušao. Nije bilo ljubomore i nekako su svi bili zadovoljniji. Poslije polnoćke svi su, kaže, odlazili jedni do drugih čestitati Božić. Znalo se u koje će se kuće svratiti poslije polnoćke kad je post završio, na ukusne kapulare. Pjevalo se tada i jelo do zore. 

- Darivalo se i u to doba djecu, ali recimo u mojoj obitelji se nastojalo da nikada ne dobijem bolji dar od druge djece u susjedstvu. Znate ja sam svojoj djeci i poslije mojim unucima uvijek znala pod bor staviti spomenar u koji bi nešto napisala i to im je ostalo za trajnu uspomenu. Danas je nešto pomodno postalo da ljudi žele da budu ono što nisu - govori nam teta Maja.

Malo drukčiji običaji bili su u selima Dalmatinske zagore. Njihov blagdanski stol diktirali su materijalni uvjeti, ali su i u neimaštini ljudi znali uživati. Kitili su bor ili jelu, što je ovisilo o podneblju i o tome što priroda daje. Na Badnji dan u sumrak su u kuću unosili slamu i prostirali ispod bora i obiteljskog stola. Domaćin kuće grančicom bršljana krštenom vodom blagoslivljao je obiteljsku kuću, grančicama su se kitili prozori i vrata kuće u znak blagoslova, a na otvorenom ognjištu palili su badnjak. Ovaj običaj zadržao se do današnjih vremena. U jesen, kad se pripremao ogrjev za zimu, posebno su birali tri ravna velika drveta (badnjaka), koje su čuvali za Badnjak. U kućama su mirisali riba i uštipci. Na stolu je bila bukara u kojoj su bili pšenica i kukuruz, a u njoj zadjenuta svijeća trojica.

Žito je bilo znak rodnosti, a trojica svetosti. Molilo se Boga prije objeda, a potom su se pjevale božićne pjesme. Fritule su se više spravljale u mjestima priobalja. Tako je za grad Split posebno uz dobru ribu i bakalar na stolu trebalo biti malo slatkih bobića, mandulata. Za dubrovački kraj neizostavna je bila rožata, slastica kojoj danas ne mogu odoljeti ni drugi dalmatinski krajevi.

Ono što je nadaleko poznato baš kao i Imotska torta je torta Makarana, a samo ime joj govori odakle dolazi. Posebna je i potrebno je dugogodišnje umijeće uz dakako pokoju obiteljsku tajnu da bi je se uspješno pripremilo na Makarskom primorju. Njen recept baš kao i recept rožate podijelila nam je Zora Brkić iz poznate makarske slastičarne Romana. Za Imotsku tortu baš kao i rafiole, ali i još mnogo ukusnih zalogaja pobrinula se teta Maja i njena kćerka Gabi Škeva koja ovih dana ima pune ruke posla baš kao i još desetak Imoćanki. Tisuće imotskih rafilola, desetke imotskih torti i Makarana zamirisat će svim miomirisima ne samo na stolovima u gradu Imotskom i makarskom primorju već i diljem Hrvatske jer pošiljke unatoč koroni i dostava ovih specijaliteta je odlična jer ove delicije ne gube na svojoj kvaliteti ni nakon desetak dana. Uz kapljicu domaćeg prošeka ili pjenušca malo tko će im odoljeti.

IMOTSKI RAFIOLI

Sastojci: Tijesto: 500 g brašna, 120 g šećera, 120 g maslaca, 4 žumanjka, 2 dl prošeka, 2 žličice praška za pecivo; krema: 4 bjelanjka, 250 g šećera, 250 g bajama, naribana kora limuna i naranče, cimet, naribani oraščići, žlica mljevene kave, žlica maraskina, 10-15 kapi ekstrakta gorkih bajama, 2 žlice ruma

Priprema: Umijesite mekano tijesto i ostavite da stoji pokriveno. Bajame popržite i sameljite. Bjelanjke istucite u snijeg i izmiješajte s preostalim sastojcima u kremu. Tijesto razvaljajte na 3 mm. Na rub tijesta stavite žlicu kreme i preklopite tijesto pa rafiol polukružno odrežite rodelom. Rafiole slažite u namazanu roštijeru. Prije pečenja možete ih probosti iglicom na nekoliko mjesta da se ne otvore. Pecite ih 15 minuta na 150 stupnjeva da bi ostali svijetle boje. Namažite ih rakijom i pospite kristal šećerom u koji ste stavili malo vanilin šećera.

IMOTSKA TORTA

Sastojci: Tijesto: 250 g brašna, 100 g maslaca, 2 žlice šećera, 3 žumanjka, 2 dl prošeka, prašak za pecivo (na vrh noža), ribana kora limuna, prstohvat soli; Nadjev: 7 jaja, 500 g šećera, 500 g bajama, ribana kora limuna, ribana kora naranče, 2 vanilin šećera, 2-3 žlice maraskina, žlica ruma, 2 žlice cimeta, ribani oraščić, mljeveni klinčić, ekstrakt gorkog badema

Priprema: Zamijesite mekano tijesto od svih sastojaka i pustite malo stajati. Tridesetak bajama za ukrašavanje torte špelajte tj. dvije minute potopite u vrelu vodu i potom ih ogulite. Ostatak bajama popržite i sameljite. Jaja i šećer lagano miješajte kuhačom, pa im dodajte mljevene bajame i ostale sastojke. Tijesto podijelite na dva dijela. Jedan dio razvaljajte na 2 cm debljine. Njime obložite maslacom namazan štanap za tortu koji je plići od običnoga i napunite nadjevom. Ostatak tijesta razvaljajte na istu debljinu i rodelom izrežite na trake od 2 cm. Trake slažite na nadjev razmaknute uzduž i poprijeko da se dobije gradelada, a nadjev između traka zadobije izgled rombova. Stavite i bajame. Pecite 120 minuta na 120 - 150 stupnjeva. Ohlađenu vadite iz štanpa. 

MAKARANA

Sastojci: Tijesto: 3 žumanjka, 120 g maslaca, 250 g glatkog brašna, 250 g oštrog brašna, 40 g šećera, korica limuna i naranče; Fila: 8 jaja, 500 g šećera u prahu, 800 g badema, muškatni oraščić, cimet, 125 g maslaca, limunova i narančina 

Priprema: Od sastojaka zamijesite tijesto, neka odstoji. Odmoreno tijesto presite na dasku, odrežite 1/5 i stavite na stranu. Tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj podlozi u veličini kalupa da prelazi preko stranica kalupa. Debljina tijesta neka bude oko 4 mm. Pomoću valjka prenesite nad kalup za torte kojeg ste premazali maslacem i utisnite na dno i stranice. Stavite nadjev i poravnajte. Ostatak tijesta tanko razvaljajte i izrežite na trake jednake širine koje stavljajte preko nadjeva u obliku mreže. Krajeve tijesta koji su visili sa strane odrežite. Stavite u prethodno ugrijanu pećnicu na 180 stupnjeva i pecite oko 45 minuta. 

ROŽATA

Sastojci: 12 jaja,12 žlica šećera, 1 l mlijeka, 200 g šećera (karamelizirati), rum 

Priprema: Kalup u kojem će se peći rožata obložite šećerom i karamelizirajte. Uspite izmiksane sastojke i pecite na temperaturi od 80 stupnjeva tri minute.

Najčitaniji članci