Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Znanstvenici su otkrili novi oblik raka koji se može prenositi između živih organizama. Kako 'Forbes' donosi, riječ je o tek četvrtom glavnom obliku prenosivog raka potvrđenom u prirodi te prvom takvom slučaju ikada otkrivenom kod riba
Novo istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu 'Nature', pokazalo je da američki smeđi som može oboljeti od malignog melanoma čije se stanice prenose s jedne ribe na drugu. Otkriće je rezultat istraživanja koje je trajalo više od desetljeća, a započelo je nakon ulova soma neobičnog izgleda.
Riba je 2012. godine pronađena u jezeru na granici američke savezne države Vermont i kanadske pokrajine Quebec. Koža soma bila je prekrivena tamnim promjenama koje su izgledale poput sloja katrana. Nakon višegodišnjih analiza istraživači sa Sveučilišta u Vermontu utvrdili su da nije riječ samo o uobičajenom tumoru, nego o stanicama raka sposobnima prelaziti s jedne ribe na drugu.
POGLEDAJ VIDEO: Životna borba hrabre Riječanke: Rodila sam pod kemoterapijom, a sada se opet borim s rakom...
Pokretanje videa...
![[TOP 3 VIJESTI DANA] Životna borba hrabre Riječanke: Rodila sam pod kemoterapijom, a sada se opet borim s rakom...](https://img.24sata.hr/zn3Rsz9Bsh-OczmUEhV0TOLWBog=/880x587/smart/media/images/2024-44/dizajn-bez-naslova-69_mocGE9k.png)
00:55
Rak se u pravilu razvija iz vlastitih stanica oboljelog organizma, a njegovom smrću nestaju i tumorske stanice. Međutim, u iznimno rijetkim slučajevima stanice raka mogu preživjeti svojeg prvog domaćina, prijeći u drugi organizam i ondje nastaviti rasti.
Takav rak praktički postaje zasebna stanična linija koja se ponaša poput zarazne bolesti. Ne prenosi se virus ili bakterija koja poslije uzrokuje rak, nego se prenose same žive tumorske stanice.
Da bi preživjele u novom domaćinu, te stanice moraju izbjeći njegov imunološki sustav. Obrambeni sustav organizma inače bi strane stanice trebao prepoznati i uništiti, zbog čega znanstvenici prenosive tumore smatraju jednim od najneobičnijih bioloških fenomena.
Najduže poznati prenosivi rak javlja se kod pasa. Riječ je o prenosivom veneričnom tumoru, poznatom pod kraticom CTVT, koji se uglavnom prenosi tijekom parenja.
Genetske analize pokazale su da svi današnji slučajevi tog tumora potječu od jednog psa koji je živio prije između 6000 i 11.000 godina na području sjeveroistočne Azije. To znači da iste tumorske stanice opstaju već tisućama godina, iako je životinja u kojoj su prvi put nastale odavno uginula.
Tijekom svoje duge evolucije stanice tog raka razvile su i neobičan način produljenja vlastitog opstanka. Više su puta preuzele zdrave mitohondrije od pasa koje su zarazile te tako obnovile dijelove staničnog sustava odgovorne za proizvodnju energije.
Unatoč njegovoj dugoj povijesti, ovaj se oblik raka danas može uspješno liječiti. Mnogi psi mogu ga savladati i uz pomoć vlastitog imunološkog sustava.
Mnogo teže posljedice zabilježene su kod tasmanijskih vrag. Prenosivi rak kod tih životinja prvi je put zabilježen 1996. godine, a širi se ugrizima tijekom međusobnih borbi.
Tumori se najčešće razvijaju na licu i u usnoj šupljini. Kako bolest napreduje, oboljele životinje sve teže jedu, a u konačnici mogu potpuno izgubiti mogućnost hranjenja.
Bolest je ostavila katastrofalne posljedice na populaciju tasmanijskih đavola. Njihov broj smanjio se za više od 80 posto, dok je na pojedinim područjima pad populacije premašio 90 posto.
Istraživači su 2014. godine otkrili još jednu, potpuno neovisnu liniju prenosivog raka kod iste životinjske vrste. Tasmanijski đavao tako je postao jedini poznati primjer vrste kod koje su se razvile dvije različite zarazne linije raka.
Ipak, posljednjih godina znanstvenici primjećuju da neke populacije tasmanijskih đavola razvijaju određeni stupanj prirodne otpornosti. To povećava nadu da bi se životinje s vremenom mogle bolje prilagoditi bolesti i izbjeći potpuno izumiranje.
Kod školjki, dagnji i drugih morskih mekušaca prenosivi rak širi se na sasvim drugačiji način. Maligne stanice izlaze iz oboljele životinje u morsku vodu, a zdravi ih organizmi mogu unijeti dok filtriraju vodu kako bi se hranili.
Za prijenos zato nije potreban izravan kontakt između dviju životinja. Dovoljno je da tumorske stanice dospiju u vodu i stignu do novog domaćina.
Znanstvenici su do sada utvrdili najmanje deset neovisnih slučajeva nastanka prenosivog raka kod različitih vrsta školjki. U nekim slučajevima maligne stanice nisu se širile samo među pripadnicima iste vrste, nego su uspjele prijeći i s jedne vrste na drugu.
Postoje i dokazi da su pojedine tumorske linije prešle cijele oceane. Pretpostavlja se da su se mogle širiti uz pomoć brodova i balastnih voda koje se prevoze iz jednog dijela svijeta u drugi.
Otkriće kod američkog smeđeg soma posebno je važno jer je riječ o prvom potvrđenom prenosivom raku kod riba. Bolest se manifestira kao maligni melanom, odnosno rak pigmentnih stanica.
Istraživači su morali detaljno uspoređivati genetski materijal tumora i oboljelih riba. Na taj su način mogli dokazati da tumorske stanice nisu nastale u svakoj pojedinoj ribi, nego da potječu iz drugog organizma i prenose se među životinjama.
Upravo je takva genetska analiza nužna za potvrđivanje prenosivog raka. Sam izgled tumora nije dovoljan jer se mora dokazati da maligne stanice genetski ne pripadaju životinji u kojoj su pronađene.
Zbog složenosti takvih istraživanja moguće je da su brojni slučajevi prenosivog raka u divljini do danas ostali neotkriveni.
Iako su trenutno poznata četiri glavna oblika prenosivog raka, evolucijski genetičari smatraju da bi stvarni broj mogao biti znatno veći.
Takve je bolesti teško prepoznati jer na prvi pogled mogu izgledati poput svakog drugog tumora. Tek usporedbom genetskog materijala domaćina i stanica raka moguće je utvrditi jesu li tumorske stanice nastale u tom organizmu ili su stigle iz druge životinje.
Znanstvenici zato smatraju da prenosivi rak možda nije toliko rijedak koliko se dosad vjerovalo. Moguće je da takvi slučajevi jednostavno nisu dovoljno istraženi, osobito među divljim životinjama koje se rijetko detaljno pregledavaju.
Otkriće kod američkog smeđeg soma pokazuje da priroda ima mnogo više načina širenja raka nego što se ranije pretpostavljalo. Buduća istraživanja mogla bi otkriti nove prenosive tumore te pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako rak nastaje, izbjegava imunološki sustav i opstaje tijekom dugih razdoblja.
Takva saznanja mogla bi biti važna za razumijevanje raka kod životinja, ali i za šira istraživanja razvoja i liječenja malignih bolesti kod ljudi.
24sata © 2026
