Američki farmaceut John Styth Pemberton istraživao je lijekove protiv bolova jer je bio ranjen na bojištu i ovisan o morfiju. Izumio je Coca-Colu, no pritisnut dugovima, izum je brzo prodao
NA DANAŠNJI DAN
Popularni napitak je na samim počecima bio lijek za glavobolju i sadržavao je kokain...
Čitanje članka:
2
min
Američki farmaceut John Styth Pemberton kao sudionik američkog građanskog rata je ranjen na bojištu te je postao ovisan o morfiju. Tražeći način kako ublažiti bol i istovremeno se riješiti ovisnosti, kombinirao je vino s biljnim ekstraktima, kofeinom i tada dopuštenim kokainom. Stvorio je tonik koji je prodavao kao lijek protiv glavobolje, no ubrzo su u Atlanti zabranili prodaju alkoholnih pića. Zbog toga je iz formule tonika izbacio vino te je 8. svibnja 1886. godine proizveo gusti sladak sirup, coca colu.
Nije doživio uspjeh svog izuma. Pritisnut dugovima, prodao je recept, uređaje i pribor bogatašu Asa G. Chandleru za 1200 američkih dolara. Preminuo je 2 godine kasnije, a Chandler je zahvaljujući snažnoj reklamnoj kampanji stvorio najpopularniji brend na svijetu. Tek su 1903. godine u piće prestali dodavati kokain, a originalni recept za Coca Colu čuvaju u trezoru banke u Atlanti.
Od Tita se oprostila 33 predsjednika država
Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ, preminuo je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani. Tijelo su vlakom dopremili do Beograda na posljednji ispraćaj, organiziran 8. svibnja. Uz oko 700.000 ljudi, od Tita su se oprostila 33 predsjednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva uz 218 delegacija iz 126 zemalja svijeta.
Uz britansku kraljicu Elizabetu II, na ispraćaju je bila i britanska premijerka Margaret Thatcher, indijska premijerka Indira Gandhi te suvremenici i čelnici drugih država poput predsjednika Sjeverne Koreje Kim Il Sunga, iračkog predsjednika Saddama Husseina te rumunjskog čelnika Nikolae Ceauşescua. Josipa Broza su sahranili u Kući cvijeća u beogradskoj četvrti Dedinje. Ondje su pokopali i njegovu suprugu Jovanku.
Prvi bežični telefon - temelj bežične telefonije
Srpski znanstvenik i izumitelj Mihajlo Pupin 8. svibnja 1894. patentirao je u SAD-u u New Yorku aparat za telefonske i telegrafske prijenose na velike udaljenosti. Bio je to prvi bežični telefon koji je omogućio transkontinentalne telefonske razgovore i postavio temelje budućoj bežičnoj telefoniji.
Pupin se rodio u selu Idvoru u Banatu te se školovao u Pragu. Zbog financijskih teškoća u dvadesetima dolazi u SAD. Radio je kao fizički radnik kako bi financirao život i studij na prestižnom sveučilištu Columbia na kojem je poslije dobio posao kao profesor gdje je radio 40 godina. Autor je brojnih patenata i dobitnik značajnih znanstvenih nagrada. Institut elektronskih i elektrotehničkih inženjera svrstao ga je među pet najboljih profesora elektrotehnike svih vremena, a bavio se područjem elektromagnetskih fenomena.
Više vremeplova pročitajte OVDJE.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
