Mislite da sreća ljudi ovisi o blagostanju u kojem žive? To je apsolutno netočno, a najbolji primjer su Danci - redovito među najsretnijim nacijama svijeta
MRAČNA FILOZOFIJA
Ovdje žive sretni ljudi: Danska tajna koju svijet još nije otkrio
Zapadnjačka filozofija sreće kulturološki se temelji na tome da težimo boljem, većem, bogatijem, jačem... Nije dovoljno biti samo dobar, poželjno je biti najbolji već od razdoblja osnovne škole i pronalaska pa sve tamo do mirovine, jer nam to jamči uspjeh u životu, a posljedično i sreću. No, je li to doista tako? Kakve veze postignuća imaju veze sa srećom?
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:35
Pogledajmo primjer Danske, koja je više puta proglašena najsretnijom zemljom svijeta i čija je društvena struktura dosta drugačija od drugih razvijenih zemalja, osobito primjerice SAD-a.
Generalno, Danci su poklonici vjerovanja u nešto što nazivaju Jante Law, koji ima svojih 10 pravila o prihvaćanju prosjeka, piše BIg Think.
Jante ustraje na kulturi na svaki način, o njemu se ne raspravlja niti ga se propitkuje, a utječe čak i na školski sustav. Primjerice, njihove škole ne potiču natjecateljski sustav, a nema ni programa za nadarene učenike. Sve škole moraju biti jednake i učenici moraju pomagati jedni drugima, a ne gledati "kako biti najbolji". Nema programa nagrađivanja, nema trofeja za studente niti pustih komplimenata koji idu uz to.
Prosjek nije samo u redu, on je najbolji
Sami zakoni su jednostavni. Svi oni potiču ideju da ste prosječni, i to je sasvim u redu. Danska djeca uče Jantela od ranog djetinjstva.
- 1. Ne treba misliti da si nešto posebno.
- 2. Ne treba misliti da si jednako dobar kao mi.
- 3. Ne treba misliti da si pametniji od nas.
- 4. Ne trebaš se uvjeravati da si bolji od nas.
- 5. Ne trebaš misliti da znaš više od nas.
- 6. Ne misli da si važniji od nas.
- 7. Ne misli kako si najbolji u nečemu.
- 8. Ne bi se trebao smijati nama.
- 9. Nemoj misliti da je nekoga briga za tebe.
- 10. Nemoj misliti da nas možeš naučiti nečemu.
Obično kad se pišu zakoni, oni izgledaju zastrašujuće da bi djelovali na ljude. No ovi iz knjige autora Aksela Sandemosea, koji je u satiri En Flyktning Krysser Sitt Spor (Bjegunac presijeca svoje tragove) predstavio život u malom gradiću na sjeveru Europe, u danskom gradu kojeg je nazvao Jante, to zapravo nisu.
Iako je ideja Jante zakona kulturološki relevantna, prema psihologinju Lindsay Dupuis iz Kopenhagena, u svakodnevnom se životu o njoj ne raspravlja kao o svjesnoj praksi, već je ona naprosto živa. Zašto raspravljati o unosu kisika kad smo se rodili dišući ga?
U praksi to funkcionira ovako: Nitko ne govori o tome kako mu je dijete najbolje u matematici niti se razgovara o tome tko je najviše napredovao na poslu ili dobio povišicu. To ne znači da Danci nisu ambiciozni kao drugi ljudi u svijetu. Stvar je samo u tome da se oni ne hvale svojim postignućima ili naprosto ne stresiraju toliko oko njih.
"Po definiciji, većina nas je prosječna", napominje psihologinja Madeline Levine.
- Mentalno zdravlje čovjeka ovisi o tome da on može prihvatiti prosjek, kad je nešto "dovoljno dobro". To je potrebno jer je nemoguće znati kad je postignuto "najbolje" i može li bolje od toga, ali je lako znati kad je nešto "dobro" - piše psiholog Barry Schwartz u svojoj knjizi "Paradoks izbora".
Po samom značenju riječi prosjek, veći dio društva pada negdje između najgoreg i najboljeg, a borba protiv toga dovodi samo do tjeskobe. Nipošto nije uzaludno pokušavati, ali namjere su važne - želite li nešto postići ili želite pobijediti nekog drugog?
Nemoguće je znati jesmo li najbolji glazbenici na svijetu, ali lako je znati da smo dobri. Schwartz naglašava da, psihološki gledano, nastavljanje dizanja iznad prosjeka ima negativne posljedice na psihičko zdravlje.
Samo kompleksaši se hvale novcem
"Kad u Americi kažete da puno zarađujete, gledaju vas s poštovanjem i kažu "bravo za tebe", no ako u nordijskim zemljama kažete da imate dobru plaću, ljudi misle da ste čudni. Ne pita se o plaćama, ne pita se za novac", kaže 28-godišnja novinarka iz Švedske koja je nekoliko godina provela u SAD-u.
Radi se o tome da se ne razmećete, ne ističete pretjerano, a to je dio načina da svi ljudi manje-više budu doživljeni kao isti i uklanja se stres unutar društva. Jantelagen je kodeks koji ne postoji samo u urbanim sredinama, dapače još je jači u ruralnim, a zapravo je mehanizam socijalne kontrole.
"Ne radi se samo o bogatstvu, već o tome da se ne pravite boljim od drugih", ističe dr. Stephen Trotter, škotsko-norveški akademik koji pisao je o tom konceptu dok je radio na Sveučilištu u Glasgowu u Škotskoj.
Kao skraćenica za proslavu skromnosti i skromnosti, Jantelagen se ne razlikuje od sindroma "visokog maka" (tall poppy syndrome), popularnog izraza u Australiji i Novom Zelandu koji obuhvaća odbacivanje onih koji su drski zbog svog bogatstva ili statusa. Jantelagen je povezan sa specifičnim kulturnim normama nordijskih naroda. Primjerice, možete razgovarati o izgradnji kolibe u šumi, postavljanja podnog grijanja u njoj, jaccuzija ili terase, ali ne i o trošenju novca na dva Lamborghinija. Zbog toga bi vas ismijali.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
03:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
