Razine šećera u krvi odraz su mnogih različitih čimbenika. Povišene razine šećera mogu biti posljedica konzumiranja velikih količina prerađenih ugljikohidrata, ali i ovih loših životnih navika
PROMIJENITE NAVIKE
Ove 4 stvari mogu dovesti do povišenog šećera, a nisu hrana
Hrana nije jedini uzrok visokog šećera u krvi, pripazite na četiri druga krivca. Kada pomislite na razinu šećera u krvi, poznatu i kao glukoza, vjerojatno vam odmah na um padne to koliko šećera jedete - ako je tako, to je potpuno pošteno.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:08
Unos ugljikohidrata igra značajnu ulogu u razini šećera u krvi. Ugljikohidrati, bez obzira radi li se o voću, žitaricama ili slatkišima, na kraju se razgrađuju i metaboliziraju u glukozu. Konzumiranje veće količine ugljikohidrata, osobito hrane s dodatkom šećera i bez vlakana, preplavljuje krvotok glukozom i može uzrokovati dramatičan porast šećera u krvi.
Međutim, to nije jedina stvar koja utječe na razinu glukoze.
Druge navike koje nemaju nikakve veze s tim što ili koliko jedete također utječu na to kako tijelo regulira šećer. Dakle, ako ste nedavno radili krvne pretrage ili koristite uređaj za mjerenje glukoze i primijetili ste više od poželjnih razina iste, ili ako ste se osjećali pomalo poremećeno u pogledu energije, to može biti zbog jednog ili više od ova četiri podmukla krivca.
1. Stres
Pod stresom se oslobađaju hormoni poput adrenalina i kortizola. U pravim stresnim situacijama, otpuštanje ovih hormona povećava budnost i proizvodnju energije - što znači da će šećer u krvi skočiti, ali u ovim kratkoročnim situacijama, taj energetski skok je zapravo poželjan. Morate biti budni i puni energije kako biste se nosili s bilo kojom situacijom. I kada se taj stresor ukloni, razine ovih hormona vraćaju se u stanje mirovanja i sve je ponovno uravnoteženo.
Problem nastaje kada stres ne nestaje.
Stres zbog posla, financijskih briga, odnosa, roditeljstva i svakodnevnih neugodnosti također pokreće ove hormone. Kronično visoke razine kortizola mogu kronično povisiti razinu šećera u krvi.
Što možete učiniti po tom pitanju: Uklanjanje stresa nije nužno cilj ovdje, već pokušajte uključiti znanstveno potkrijepljene načine koji mogu pomoći u upravljanju stresom u životu. To može biti korištenje meditacije, joge, aromaterapije ili adaptogena poput ashwagandhe.
2. Loš san
Spavanje utječe na šećer u krvi na nekoliko načina. Nedostatak sna također može potaknuti porast razine kortizola tijekom dana, odnosno povećanje glukoze, i učiniti tijelo manje učinkovitim u snižavanju visokih razina šećera u krvi.
Nedovoljno sna može poremetiti hormone gladi i možete primijetiti da ste više gladni tijekom dana i manje siti nakon jela.
Što učiniti po tom pitanju: Optimalna količina sna za većinu je između sedam i devet sati noću. Izbjegavajte gledanje u ekrane sat ili više prije spavanja i smanjite temperaturu u spavaćoj sobi.
3. Nedovoljno aktivnosti
Neredovito kretanje također je povezano s nepovoljnom razinom šećera u krvi. Mišićima je potrebna energija za kretanje tijekom vježbanja i oni će povući glukozu iz krvi kao gorivo ako mogu. Istraživači su 2022. otkrili da je hodanje pa čak i stajanje od dvije do pet minuta, u sat ili dva nakon jela, bilo dovoljno da ostvari značajan utjecaj na razinu glukoze u krvi. Intenzivnije vježbanje ima još veći učinak.
Što učiniti po tom pitanju: Nemojte dugo sjediti, osobito odmah nakon jela. Prekinite dan kratkim šetnjama po kući ili susjedstvu, a u tjednu rutinu svakako uključite dulje kardio vježbe i vježbe snage.
4. Vrijeme jela
Nije uvijek ono što jedete ono što utječe na šećer u krvi, nego kada. Tijelo ima tendenciju biti metabolički aktivnije ujutro, što znači da je spremnije za učinkovitu razgradnju hrane, čišćenje glukoze iz krvi i zatim njezino iskorištavanje. Jedenje kasno navečer, neposredno prije spavanja, povezano je s pretjeranim i produljenim odgovorom na razinu glukoze u krvi nego čak i jedenje istog obroka samo četiri sata ranije navečer.
Što možete učiniti po tom pitanju: Večera je obično najveći obrok u danu za većinu, pa razmislite o tome da je prebacite ranije, i većinu energetskog unosa stavite na doručak i ručak. A kad jedete večeru, neka ona bude ranije, donosi MBG.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
