Dok skrolamo kroz tuđe idealizirane trenutke, rijetko se zapitamo koliku cijenu plaćamo za taj privid povezanosti. Najnovija istraživanja otkrivaju duboke ožiljke koje digitalni svijet ostavlja na našoj psihi
POTIČU UNIFORMIRANOST!
Povratak samom sebi: Evo kako društvene mreže 'kroje' ljude
Čitanje članka:
3
min
Mladi danas često ulažu više energije u održavanje svojeg online identiteta, namijenjenog ljudima koje jedva poznaju, nego u njegovanje stvarnih odnosa. Taj rascjep između digitalnog avatara i autentičnog bića stvara dubok osjećaj praznine.
POGLEDAJ VIDEO: Zagreb: Ivana Kekin o regulaciji društvenih mreža za mlađe od 15 godina
Pokretanje videa...
06:57
Algoritmi koji upravljaju našim feedovima dodatno pogoršavaju situaciju, potičući uniformnost. Korisnici nesvjesno teže sličnom izgledu, usvajaju iste navike i promoviraju vrijednosti koje su trenutno popularne, čime se sužava prostor za razvoj jedinstvene osobnosti.
Proces socijalnog uspoređivanja postaje neizbježan. Podaci su poražavajući: oko 40 posto odraslih priznaje da se zbog društvenih mreža osjeća neadekvatno ili usamljeno. Pasivno promatranje tuđih uspjeha, putovanja i savršenih veza izravno narušava samopouzdanje. Istraživanja potvrđuju i takozvanu teoriju ogledala, prema kojoj sebe ne vidimo onako kako nas drugi vide, već onako kako mislimo da nas drugi vide kroz prizmu lajkova, komentara i broja pratitelja. Taj digitalni odraz rijetko kad odgovara stvarnosti.
Cijena lajkova: Anksioznost, depresija i kronični umor
Učestalo korištenje društvenih mreža ostavlja mjerljive posljedice na mentalno zdravlje. Najnovije statistike za razdoblje od 2025. do 2026. godine pokazuju da teški korisnici, koji provode više od tri do pet sati dnevno na platformama, imaju čak 2,8 puta veći rizik od razvoja simptoma depresije i anksioznosti.
Utjecaj na mlade je posebno zabrinjavajuć. Više od 50 posto tinejdžera izjavljuje da se osjeća anksiozno ili depresivno nakon korištenja društvenih mreža. Kod djevojaka je taj učinak još izraženiji, pa tako njih 46 posto navodi da se zbog mreža osjećaju lošije u vezi sa svojim tijelom. Problem seže i dublje od emocija. Jedna od četiri osobe osjeća se ovisnom o digitalnim platformama, a čak 78 posto ljudi koristi telefon neposredno prije spavanja. Takva navika smanjuje razinu melatonina, hormona sna, za čak 55 posto, što drastično narušava kvalitetu odmora. Kao posljedica svega, oko 32 posto korisnika prijavljuje "digitalni zamor", stanje iscrpljenosti koje vodi u sagorijevanje i kronični stres.
U dopaminskoj zamci: Zašto ne možemo prestati?
Platforme su dizajnirane tako da nas drže prikovanima za ekran. Koriste se takozvane dopaminske petlje, neurološki mehanizmi koji nagrađuju mozak kratkim bljeskovima zadovoljstva. Svaki lajk, komentar ili notifikacija oslobađa dopamin, hormon sreće, tjerajući nas da se stalno vraćamo po još. Mozak se postupno navikava na ovaj autopilot, čime se smanjuje naša sposobnost za duboki fokus i prisutnost u trenutku.
Prekomjerna izloženost kratkim video formatima, poput TikToka i Reelsa, dodatno skraćuje raspon pažnje. Aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju, kao što su čitanje knjige ili vođenje dugog, smislenog razgovora, postaju naporne. Uz to, tu je i nezaobilazni strah od propuštanja. Kompulzivno provjeravanje novosti proizlazi iz straha da ćemo propustiti nešto važno, što održava konstantno visoku razinu kortizola, hormona stresa.
Pobuna protiv algoritma i povratak autentičnosti
Ipak, sve je više onih koji prepoznaju opasnosti i svjesno se odlučuju na promjenu. Studije iz 2025. potvrđuju da samo 48 sati bez ekrana značajno poboljšava emocionalnu kontrolu i potiče introspekciju. Dulje pauze donose još veće koristi. Korisnici koji su smanjili upotrebu mreža na samo 14 dana prijavili su višu razinu životnog zadovoljstva i osjetno bolji san.
Rađa se i novi trend "anti-algoritma", svojevrsna pobuna protiv savršenih feedova. Ljudi sve češće objavljuju sirov, nefiltriran sadržaj, slaveći nesavršenosti.
Ključno pitanje u procesu povratka sebi, kako savjetuju terapeuti, jest: "Koju potrebu pokušavam zadovoljiti kroz mreže?" Je li to potreba za potvrdom, bliskošću ili bijegom od dosade? Prepoznavanje temeljnog uzroka prvi je korak prema postavljanju zdravih granica i ponovnom preuzimanju kontrole nad vlastitim životom.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
