Ljudi u srednjim godinama koji polovinu dnevno potrebnih kalorija u organizam unose iz ugljikohidrata žive nekoliko godina dulje od skupine koja prehranu temelji na mesu
STUDIJA NA 15.400 LJUDI
Prehrana s puno mesa i malo ugljikohidrata - skraćuje život
U zadnje su vrijeme u Europi i sjevernoj Americi vrlo popularne low carb dijete koje se temelje na smanjenom unosu ugljikohidrata, poput Atkinsonove ili Paleo dijete, i povećanom unosu masti, jer jamče gubitak kilograma i smanjuju opasnost od razvoja nekih bolesti.
Ljudsko tijelo bez sumnje treba ugljikohidrate jer su glavni izvor energije za tijelo i izvrstan izvor vlakana te sprečavaju razvoj brojnih bolesti. Usto je za normalno funkcioniranje organizma najvažniji balans, što znači da u prehrani trebaju biti zastupljene sve grupe namirnica.
Treba podsjetiti da nisu svi ugljikohidrati isti - jednostavni ugljikohidrati iz rafiniranih i procesuiranih namirnica rezultiraju pretilošću, dijabetesom, srčanim problema, pa čak i razvojem karcinoma. No ako se ugljikohidrati konzumiraju iz pravih izvora, primjerice smeđe riže ili kruha od cjelovitih žitarica, i oni postaju dio balansiranog i niskokaloričnog načina prehrane.
Studija duga 25 godina provedena na 15.400 Amerikanaca
Oko 15.400 Amerikanaca koji su sudjelovali u istraživanju ispunilo je upitnik o prehrambenim navikama, o vrsti namirnica i veličini porcija iz čega su znanstvenici procijenili koliko su u organizam unosili kalorija iz ugljikohidrata, masti i proteina.
No američka studija čiji su podaci prikupljani više od 25 godina upućuje na to da je puno zdravija umjerena konzumacija ugljikohidrata ili zamjena masti i proteina iz mesa biljnima.
Ustanovili su da su osobe koje su oko 50 do 55 posto energije u organizam unosile iz ugljikohidrata imale nešto bolje izglede za dulji život od onih kod kojih su te vrijednosti bile niske, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u petak stručnome časopisu Lancet.
Američki znanstvenici su procijenili da bi nakon pedesete godine života osobe koje u organizam unose umjerenu količinu ugljikohidrata (oko 40 posto) iz zdravih izvora mogle prosječno proživjeti još 33 godine.
Tvrde da i unos u organizam visokog udjela ugljikohidrata, a to znači oko 70 posto, iz tjestenine, riže, kolača, šećernih pića, smanjuje životni vijek, no puno manje u odnosu na prehranu u kojoj dominira meso.
- Prehrana s manjim udjelom ugljikohidrata koji se zamjenjuju bjelančevinama ili mastima postala je vrlo popularna i proširena u zadnje vrijeme. No rezultati naše studije upućuju na to da se prehrana bazirana na mesu s malim udjelom ugljikohidrata povezuje s kraćim životnim vijekom i do četiri godine - kazala je voditeljica studije Sara Seidelman.
Zamjena mesa avokadom, orašastim voćem i grahoricama
"Zamjenom mesa u prehrani mastima iz biljaka, poput primjerice avokada i orašastog voća, i proteina, poput soje i grahorica, smanjuje rizik od preuranjene smrti", ustanovili su Seidelman i kolege.
Autori studije vjeruju da je česta posljedica zapadnjačkih dijeta koje ograničavaju unos ugljikohidrata smanjen unos povrća, voća i žitarica te da se više konzumiraju životinjske bjelančevine i masti, najčešće povezivane s raznim upalama i starenjem organizma.
Prof. Nita Forouhi, epidemiologinja sa sveučilišta u Cambridgeu, koja nije sudjelovala u studiji smatra kako je "važna poruka ove studije da nije dovoljno fokusirati se samo na nutrijente, već na to jesu li oni životinjskoga ili biljnog porijekla". Priznaje da se u pogledu optimalnog balansa hrane zdrave za dugovječnost još uvijek lome koplja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
