Zubna caklina, za razliku od drugih tkiva u tijelu, nema sposobnost regeneracije. Jednom kada je izgubljena, nestala je zauvijek. Zbog toga je ključno znati kako odabrati proizvode koji čuvaju naš osmijeh
PRIPAZITE!
Prestanite koristiti pastu za zube s ovim štetnim sastojkom: Uništava zubnu caklinu
Čitanje članka:
3
min
No, što ako vam kažemo da jedan od najčešćih sastojaka u tubi koju koristite možda čini više štete nego koristi? Stomatolozi sve glasnije upozoravaju da određene kemikalije i abrazivi mogu nepovratno oštetiti zubnu caklinu, najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu i štit koji čuva vaše zube od propadanja i osjetljivosti.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
03:40
Zubna caklina, za razliku od drugih tkiva u tijelu, nema sposobnost regeneracije. Jednom kada je izgubljena, nestala je zauvijek. Zbog toga je ključno znati što stavljamo u usta i kako odabrati proizvode koji zaista čuvaju zdravlje našeg osmijeha, a ne samo stvaraju privid čistoće.
Krivac koji se krije u pjeni
Jedan od najprisutnijih sastojaka u komercijalnim pastama za zube, šamponima i sapunima jest natrijev lauril sulfat, poznatiji pod kraticom SLS. Riječ je o jeftinom deterdžentu i surfaktantu čija je glavna uloga stvaranje bogate pjene. Upravo ta pjena daje nam onaj zadovoljavajući, psihološki osjećaj temeljitog pranja. Međutim, iza tog osjećaja krije se potencijalna opasnost.
SLS može biti iznimno iritantan za meka tkiva u ustima. Mnogi ljudi koji pate od čestih i bolnih afti ni ne slute da bi uzrok mogao biti upravo u njihovoj pasti za zube. Ova kemikalija isušuje sluznicu i uklanja zaštitni sloj sline, prirodnu barijeru koja štiti zube i desni od kiselina i bakterija. Kada je ta barijera narušena, usna šupljina postaje ranjivija, a rizik od iritacija i upala raste. Dugoročno, suha usta i oslabljena zaštita mogu učiniti caklinu podložnijom eroziji, pogotovo u kombinaciji s kiselom prehranom ili previše agresivnim četkanjem.
Opasnost zvana abrazija: Kad "čišćenje" postane struganje
Osim kemijskih iritansa, veliku prijetnju za caklinu predstavljaju i agresivni abrazivi. Njihova je svrha mehanički ukloniti naslage i površinske mrlje sa zuba, no granica između učinkovitog poliranja i štetnog struganja vrlo je tanka. Stomatolozi koriste ljestvicu nazvanu RDA kako bi izmjerili koliko je pasta za zube abrazivna. Prema stomatološkim preporukama paste s RDA vrijednošću iznad 100 smatraju se visoko abrazivnima, dok se one s vrijednostima od 150 do 250 smatraju potencijalno štetnima za svakodnevnu upotrebu.
Pretjerano abrazivne paste, koje često sadrže sastojke poput hidratiziranog silicija, kalcijevog karbonata ili aluminijevog oksida u visokim koncentracijama, doslovno troše caklinu. Posljedice su povećana osjetljivost zuba na toplo i hladno, povlačenje zubnog mesa i estetski problem. Kako se caklina stanjuje, kroz nju počinje prosijavati dentin, sloj zuba koji se nalazi ispod nje i koji je prirodno žuće boje. Tako zubi, unatoč korištenju "whitening" pasti, s vremenom mogu postati tamniji. Posebno su problematične paste s aktivnim ugljenom. Iako su popularne zbog obećanja o izbjeljivanju, njihove su čestice često pregrube i djeluju poput brusnog papira, umjesto da kemijski uklanjaju mrlje.
Na što još trebate paziti?
Popis potencijalno štetnih sastojaka ne staje kod SLS-a i abraziva. Prilikom kupovine paste za zube, obratite pozornost na još nekoliko tvari.
Triklosan je snažan antibakterijski agens koji se nekada masovno koristio u pastama za borbu protiv gingivitisa. Međutim, brojne studije povezale su ga s poremećajima u radu hormona, posebno štitnjače, te s razvojem otpornosti na antibiotike. Iako su ga mnogi veliki proizvođači izbacili iz svojih formula pod pritiskom regulatornih agencija i javnosti, još uvijek se može pronaći u nekim proizvodima.
Mikroplastika, odnosno sićušne plastične kuglice (polyethylene), nekada se dodavala pastama za zube radi boljeg čišćenja. Problem je što se te čestice ne otapaju i mogu se zaglaviti u džepovima između zuba i desni, uzrokujući kroničnu upalu i stvarajući plodno tlo za infekcije. U mnogim su zemljama zabranjene, no oprez nije naodmet.
Tu su i umjetni zaslađivači poput saharina i aspartama, kao i umjetne boje, koji nemaju nikakvu terapijsku funkciju. Oni su tu samo kako bi poboljšali okus i izgled paste, a kod osjetljivih osoba mogu izazvati alergijske reakcije ili iritacije.
Kako odabrati pastu koja štiti, a ne oštećuje?
Srećom, na tržištu postoji sve više alternativa koje su jednako učinkovite, ali znatno nježnije prema vašim zubima i desnima. Prvi korak je pažljivo čitanje deklaracija. Birajte paste bez natrijevog lauril sulfata (SLS-free), pogotovo ako imate osjetljive desni ili ste skloni aftama.
Umjesto agresivnih abraziva, potražite paste koje se oslanjaju na sigurnije sastojke. Primjerice, soda bikarbona ima vrlo nisku RDA vrijednost, a učinkovito čisti zube. Modernije formule sadrže sastojke koji aktivno pomažu u obnovi cakline. Jedan od najperspektivnijih je hidroksiapatit, mineral od kojeg je naša caklina prirodno izgrađena, a koji pomaže popuniti mikroskopska oštećenja. Također, ksilitol, prirodni zaslađivač dobiven iz breze, ne samo da daje ugodan okus, već i aktivno smanjuje broj bakterija odgovornih za nastanak karijesa.
Ne zaboravite da je pasta za zube samo dio jednadžbe. Nježno četkanje mekanom četkicom, korištenje zubnog konca i redoviti posjeti stomatologu temelj su dugoročnog oralnog zdravlja. Vaš osmijeh zaslužuje promišljen odabir, a ne samo onaj s najprivlačnijom ambalažom ili najjačom pjenom.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
