Previše se brinete? Nemojte to ignorirati, prihvatite ih ali i odvojite vrijeme samo za sebe

Kada nas preplavljuju brige normalno je naglašavati i ispitivati potencijalne prijetnje i negativne ishode, no osim toga, u takvim vremenima može nam biti teško nositi se i s tjeskobnim mislima s obzirom na to da je korona virus poremetio uobičajene načine našeg razmišljanja i života općenito.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:23

Moćne biljke za bolesti | Video: 24sata/pixsell

Ali kada se izgubimo u brigama to nas emocionalno iscrpljuje i ometa naše kretanje prema naprijed. Zato treba raditi na poboljšanju načina na koji se nosimo s 'lošijim' mentalnim navikama.

Ono što nama kao emocionalnim bićima teško pada je zadržavanje problema. Naš će um pokušati riješiti problem, čak i ako je to problem koji mi ne možemo riješiti. No nitko od nas svojim mislima ne može kontrolirati budućnost.

Često smo zabrinuti kada mislimo da nešto možemo napraviti samo ako se osjećamo bespomoćno. U tome ima neke logike, pa čak i neke znanosti: Kada se brinemo, možemo se osjećati manje uplašenima, jer zabrinutost uključuje razmišljanje, a ne osjećaj.

Unatoč tome koliko je to instinktivno, zbunjujuće brige oduzimaju nam mirne trenutke. Ono što u konačnici pomaže jest biti prisutan, čak i ako to znači sjediti s neizvjesnošću, tugom i, da, s određenom dozom brige. 

Ove strategije pomoći će vam nositi se s vašim brigama:

1. Prihvatite svoje brige

Ne možete odabrati ono što će se pojaviti u vašem umu, ali možete promatrati, bez prosuđivanja, misli koje vas ne osnažuju. Ljudi često pretpostavljaju da se trebaju brinuti, a zatim se osjećaju krivima što ne mogu kontrolirati svoju brigu. 

Umjesto toga, vježbajte da svoje brige vidite neutralno. Kada vam dođe određena briga na pamet, prvo ju promotrite, a zatim odlučite isplati li se odmah baviti time. Ako možete poduzeti korak do rješavanja problema, krenite. 

Imajte na umu da puštanje misli nije isto što i odbacivanje, jer odbacivanje misli dovodi do ponovnog povratka istih. 

2. Oslobodite se mentalnog multitaskinga

Postoje trenutci u životu kada vam se u glavi vrti stotinu briga, a vi ne znate koju, kada i kako ćete riješiti pa se nađete u stisci i pokušavate riješiti više stvari odjednom. To ne vodi nigdje, a stvara vam dodatni stres.

Planirajući kada se brinuti, možete smanjiti sate nametljivih briga, navode mnogi stručnjaci. To potiče samokontrolu i praćenje kada i gdje vam misli lutaju. Drugo, odvajanjem prostora za brigu, manja je vjerojatnost da ćete brigu povezati sa širokim nizom aktivnosti. 

3. Dogovorite 'sastanak' za brigu

Odvojite 20 do 30 minuta vremena za svoju zabrinutost. To radite neposredno prije spavanja ili odmah ujutro. Ako imate više briga, također možete postaviti vrijeme za određene teme, poput financijskih stresora ili zdravstvenih problema.

Zapisivanje briga zapravo poboljšava rješavanje problema jer ste u mogućnosti bolje se snaći kad vam brige ne zauzimaju mentalni prostor. 

Studija iz 2011. godine koju su vodili kognitivni znanstvenici, dr. Gerardo Ramirez i dr. Sian Beilock, naglašava ovu korist: Studenti koji su se borili s akademskom tjeskobom trebali su 10 minuta zapisivati svoje strahove prije velikog ispita, što je značajno poboljšalo njihov uspjeh.

4. Razgovarajte sa sobom kao s prijateljem

Da biste zapravo živjeli u trenutku i bili svjesni okoline bez da vas brige ometaju, osmislite neke nove rituale, poput ostavljanja telefona kod kuće i svakodnevne šetnje ili uživanja u doručku, bez čitanje e-mailova. Ne zaboravite i usredotočiti svoje disanje na trenutno stanje.

Naš um djeluje na naviku. Želimo pomoći svom umu da razvije navike koje nam pomažu da napredujemo i živimo što potpunije, čak i usred boli i brige, piše The New York Times.