Primijetite li ove promjene na nogama, otiđite pregledati srce
Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog tlaka...
Kod bolesti perifernih arterija dolazi do suženja u žilama i smanjuje se dotok krvi u udove, uglavnom u noge, i to zbog nakupina masnih naslaga u arterijama. Takva suženja, osim što rade probleme u nogama, mogu smanjiti i dotok krvi u srce i mozak. Ako uočite neke od niže spomenutih promjena na nogama, možda ne bi bilo loše da posjetite liječnika.
POGLEDAJTE VIDEO Simptomi tihog infarkta:
Pokretanje videa...
01:13
Simptomi bolesti perifernih arterija su:
- sjajna koža na nogama
- bolni grčevi u kukovima (jednom ili oba), u bedrima ili u mišićima potkoljenice, i to nakon određenih aktivnosti, poput hodanja ili penjanja stepenicama
- utrnulost ili slabost nogu
- hladnoća u jednoj potkoljenici ili stopalu, osobito u usporedbi s drugom stranom
- rane na prstima, stopalima ili nogama koje neće zacijeliti
- promjena boje nogu
- gubitak kose ili sporiji rast dlaka na stopalima i nogama
- sporiji rast noktiju na nogama
- bez pulsa ili je puls slab u nogama ili stopalima
- erektilna disfunkcija kod muškaraca
Čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja bolesti perifernih arterija uključuju pušenje, dijabetes, pretilost (indeks tjelesne mase veći od 30), visoki krvni tlak, visok kolesterol, starenje (osobito nakon 50 godine života) te obiteljska povijest bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili moždanog udara.
Ljudi koji puše ili imaju dijabetes su zbog smanjenog protoka krvi pod najvećim rizikom od razvoja bolesti perifernih arterija, prenosi Mayo Clinic. Napominju kako liječenje bolesti perifernih arterija ima dva glavna cilja:
- Upravljajte simptomima, poput boli u nogama, tako da pacijent može normalno nastaviti s fizičkim aktivnostima.
- Zaustavljanje napredovanja ateroskleroze u cijelom tijelu kako bi se smanjio rizik od srčanog i moždanog udara.
Kao prvo, važno je promijeniti neke životne navike kako bi rizik od razvoja komplikacija bio što manji. Na primjer, ako pušite - prestanite s tim ili bolujete li od dijabetesa, držite ga pod kontrolom. Također, hranite se zdravo, redovito vježbajte, otopite višak kilograma i pokušajte živjeti pod što manje stresa.
Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola te za kontrolu boli i drugih simptoma.
Postoje i zahvati na krvnim žilama koji pomažu - angioplastika i aterektomija.
- Angioplastika je postupak koji se prakticira za otvaranje začepljenih žila i to na način da se u žilu putem katetera umetne mali balon koji se potom na mjestu suženja napuhne. To se često kombinira s postavljanjem male žičane mreže - stenta koji arteriju kasnije drži otvorenom, odnosno smanjuje mogućnost ponovnog suženja.
- Aterektomija je postupak uklanjanja naslaga iz iz arterija, a koje ometaju protok krvi. Kad se te naslage uklone, arterija se širi i poboljšava se cirkulacija.
Ateroskleroza se može pojaviti u bilo kojem dijelu tijela
- Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, i razvija se godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se pojavi u blizini srca govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, ukoliko se pojavi primjerice u nogama govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti. Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, kolesterola i drugih supstanci na zidovima krvnih žila. Ove naslage nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Prema nekim procjenama, oko 17,5 milijuna ljudi u svijetu premine od kardiovaskularnih bolesti svake godine, a 80 posto se odnosi na stanovnike zemalja sa srednjim i niskim dohotkom. Kardiovaskularne bolesti uglavnom su uzrokovane aterosklerozom - promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenkama arterija.
- Svaka bolest srca, vaskularne bolesti mozga odnosno bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolesti (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti - kažu u HZJZ-u.
Obratite pažnju na ove znakove koji se jave i mjesec dana prije srčanog udara
Stručnjaci kažu kako je polovica pacijenata imala simptome mjesec dana ranije, ali većina na njih nije obraćala pažnju. Muškarci su skloniji bolovima u prsima, a žene smetnjama u disanju. Kod muškaraca se mogu pojaviti i problemi s erekcijom čemu je krivac suženje krvnih žila. Čak dvije trećine njih je to primijetilo prije zastoja srca.
Žene (njih oko 70 posto) sklonije su osjećanju snažnog i dugotrajnog umora, čak nekoliko tjedana prije udara. Ako srčani mišić ne radi kako treba to može uzrokovati i oticanje nogu, pa i na to treba obratiti pozornost.
Neki od pacijenata koji su preživjeli srčani udar pričali su kasnije kako su mjesec dana prije udara počeli otežano disati i imali su slabe bolove u prsima, odnosno osjećali su rane simptome. Bilo je i onih koji su bili svjesni što se događa pa su pozvali hitnu pomoć prije udara i tako si spasili život.
Obratite pažnju na ove znakove koji se mogu pojaviti i mjesec dana prije srčanog udara:
- Nepravilni otkucaji srca koji traju minutu do dvije i obično ih prati napadaj panike.
- Moguće su pojave vrtoglavice i hladnog znoja. Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osjetit ćete vrtoglavicu i zbunjenost.
- Kosa pojačano ispada. Gubitak kose na tjemenu može biti znak visokog rizika od srčanih bolesti. Ćelavost se, također, povezuje s povećanom količinom kortizola u tijelu, hormona stresa, a to je pak povezano sa zdravljem srca.
- Bolovi u trbuhu koji se javljaju u epizodama - smire se pa se ponovno pojave u kratkim vremenskim razmacima.
- Javlja se nesanica. Teško je utonuti u san, a kad čovjek zaspe, budi se noću i u rano jutro.
- Znojenje je pojačano ili neuobičajeno, a to je jedan od ranih znakova skorog srčanog udara. Promjene u znojenju mogu se dogoditi u bilo koje doba dana i noći, neovisno o temperaturi zraka ili fizičkom naporu.
- Privremena ili trajna bol u prsima koja se može ispoljavati i kao izrazito neugodan osjećaj u obje ruke, u čeljusti, vratu, ramenima ili trbuhu. Imate li rane simptome srčanog udara vjerojatno ćete osjetiti i nemir u prsima, manju bol ili povišen tlak. To će biti sve češće kako se bliži dan srčanog udara.
- Jak umor koji se obično pogoršava kako se dan bliži kraju, iako čovjek možda nije bio fizički niti mentalno aktivan. Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo zbog čega radi puno teže. To je razlog zašto se osjećate umorno i pospano sve vrijeme.
- Može se javiti oticanje nogu. Naime, ako srčani mišić ne radi kako treba to može uzrokovati oticanje nogu, pa i na to treba obratiti pozornost.
- Mogu se javiti simptomi gripe ili prehlade. Mnogi ljudi, koji su preživjeli udar, kasnije su pričali kako su nekoliko dana prije imali takve simptome, npr. kašalj, groznicu...
- Javlja se neuobičajen osjećaj slabosti, a to se događa zato što odjednom arterije postanu uske i ne dopuštaju krvi da cirkulira ispravno. Tada mišići ne dobivaju ono što im je potrebno i može se dogoditi da se čovjek sruši, padne u nesvijest.
- Može se pojaviti i kratkoća daha. Ako srce dobiva manje krvi to znači da će i u pluća odlaziti manje kisika nego što je normalno.
UPOZNAJTE DRUGE KULTURE KROZ PUTOPISNI SERIJAL MOZAMBIK:
