Jednostavnim promatranjem je li sperma imala ključne metilacije DNK, istraživači su s velikom točnošću mogli predvidjeti hoće li potomstvo promatranih očeva imati autizam
NOVA STUDIJA
Promjene u spermi ukazuju na to hoće li dijete imati autizam, otkrila je nova studija
Znanstvenici su otkrili biomarkere u ljudskoj spermi koji bi mogli ukazati na to postoji li vjerojatnost da će dijete naslijediti poremećaj iz autističnog spektra. Novu studiju potpisuju znanstvenici s Državnog sveučilišta u Washingtonu, Centra za klinička istraživanja u Valenciji i Sveučilišta u Valenciji u Španjolskoj, koji su pronašli stotine regija metilacije DNK u uzorcima sperme, koje su povezane s tim hoće li osoba imati autistično dijete.
POGLEDAJTE VIDEO: Poslali spermije u svemir, radi testiranja
Pokretanje videa...
00:53
Jednostavnim promatranjem je li sperma imala ta ključna područja metilacije DNK, istraživači su mogli predvidjeti hoće li potomstvo promatranih očeva imati autizam, i to s 90-postotnom preciznošću.
- Ovo otkriće potencijalno možemo koristiti za procjenu hoće li muškarac prenijeti autizam na svoju djecu - kaže Michael Skinner, profesor bioloških znanosti na Sveučilištu Washington, koji 'potpisuje' studiju. Dodaje kako je to vrlo značajan korak u pronalasku čimbenika koji mogu biti odgovorni za autizam.
Regije metilacije DNK dijelovi su genoma kojima je DNK dodana metilna skupina, jedan od nekoliko epigenetskih mehanizama koje stanice koriste za kontrolu ekspresije gena. Drugim riječima, oni su dijelovi genoma koji su očito isključeni zbog okolišnih i molekularnih čimbenika.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Clinical Epigenetics. Objavljeno je da je tim znanstvenika proučavao epigenetiku sperme kod 26 muškaraca, od kojih je polovica imala djecu s autizmom, a polovica djecu bez poremećaja iz tog spektra. Identificirano je 805 različitih regija metilacije DNA, za koje se činilo da su povezane s tim ima li otac djecu s autizmom.
Zatim su istraživači dobili tzv. 'slijepi test' u kojem su morali pogoditi ima li 18 muškaraca djecu s autizmom, tako što su samo promatrali njihov genom i pazili na ta područja metilacije DNA. Osim dva lažna negativa, oni su točno identificirali sve očeve, dakle točnost je bila oko 90 posto.
Ovo je mala studija, pa prema nalazima treba postupati oprezno dok se ne provedu daljnja istraživanja, upozoravaju stručnjaci, no već sad se radi na opsežnijoj koja bi uključila više od stotinu ljudi. Ako se njihovi nalazi pokažu točnim, znanstvenici se nadaju da bi se istraživanje moglo koristiti čak za identificiranje čimbenika koji dovode do autizma.
Znanstvenici već dugo sumnjaju da autizam ima neku vezu s epigenetskim promjenama koje donose različiti okolišni i molekularni čimbenici. Među okolišnim čimbenicima i dosad se spominjala prenatalna izloženost zagađenju zraka, kao i stres majke tijekom trudnoće, no znanstvenici se nadaju da bi ovo istraživanje moglo omogućiti da se utvrdi što je točno potaknulo epigenetske promjene.
- Otkrili smo prije nekoliko godina da čimbenici okoliša mogu promijeniti liniju zametka, spermu ili jajašce, dakle cijelu epigenetiku - kaže profesor Skinner te dodaje kako bi alati otkriveni u ovoj studiji mogli poslužiti u većoj populacijskoj studiji koja bi pokazala kakve vrste čimbenika okoliša mogu izazvati epigenetske promjene koje su povezane s autizmom, prenosi portal IFL Science.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
