Lifestyle

Komentari 1

Put do blagostanja u životu je u realnim očekivanjima i željama

Put do blagostanja u životu je u realnim očekivanjima i željama

Mnogo studija tijekom godina pokazalo je da su optimisti zdravi i sretni. No biti odmjereni realist moglo bi biti još bolje za vaše mentalno zdravlje, kažu istraživači

Životni treneri i motivacijski govornici često pozitivno razmišljanje tretiraju kao ključ sreće. Knjige o samopomoći obično promoviraju sličnu poruku, a bestseler Moć pozitivnog razmišljanja Normana Vincenta Pealea tvrdi:

- Kad očekujete najbolje, u vaš um puštate magnetsku silu koja vam po zakonu privlačnosti donosi najbolje za vas.

POGLEDAJTE VIDEO (trikovi za sreću):

Ideja nije samo u tome da optimistično razmišljanje tjera crne misli, već i da samo vjerovanje u uspjeh donosi ono čemu težite. 

Možda je zbog toga nerealni optimizam - sklonost precjenjivanja vjerojatnosti da će se dogoditi dobre stvari i podcjenjivanje vjerojatnosti da će se loše stvari dogoditi - jedna od najprodornijih ljudskih osobina. Studije dosljedno pokazuju da velika većina stanovništva (oko 80% prema većini procjena) pokazuje pretjerano optimistične poglede na život.

Ali i pesimizam ima svojih zagovornika. Unatoč činjenici da očekivanje najgoreg može biti izuzetno psihološki bolno, pesimisti su po svojoj prirodi prilično imuni na razočaranje.

Engleski pisac Thomas Hardy je napisao:

- Pesimizam je, ukratko, igra na sigurno. Ne možete izgubiti, možete samo dobiti. To je jedini pogled na život u kojem se nikada ne možete razočarati. Razmislivši što učiniti u najgorim mogućim okolnostima, kada se one ne ostvare, život postaje dječja igra .

Ovo gledište dobiva implicitnu podršku nobelovca Daniela Kahnemana i njegovog pokojnog kolege Amosa Tverskog. Prema njihovom konceptu averzije prema gubitku, osjećamo dvostruko više boli od gubitaka nego što doživljavamo radost zbog jednakih dobitaka.

Na primjer, bol zbog neočekivanog gubitka 10 kuna dvostruko je jača od radosti zbog neočekivanog dobitka 10 kn. U većini slučajeva osjećaj dobitka ili gubitka, ovisi o očekivanjima. Dobivanje povećanja plaće u iznosu od 5000 kuna može se činiti gubitkom ako ste očekivali 10.000 kuna. Nerealistični optimisti, očekujući puno toga, mogu doživjeti velike doze razornog razočaranja.

Ovakvi pogledi na prednosti optimističkog ili pesimističkog načina razmišljanja u kontrastu su perspektivi mainstream ekonomije prema kojoj je najbolje imati realna očekivanja. Stvar je u tome da su za donošenje dobrih odluka potrebne točne, nepristrane informacije.

Optimizam i pesimizam su stoga pristrane prosudbe zbog kojih se donose loše odluke, što dovodi do loših rezultata i slabijeg uspjeha. 

Londonska škole ekonomije istražila je imaju li optimisti, pesimisti ili realisti najveće dugoročno blagostanje zbog svog načina razmišljanja. U istraživanju su pratili 1601 osobu stariju od 18 godina.

Blagostanje su mjerili upitnicima u kojima su ispitanici ocjenjivali svoje zadovoljstvo životom i psihološki stres. Uz to, mjerili su i financije sudionika te koliko su sami ispitanici mislili da zarađuju; malo, dovoljno ili puno.

Živjeti u stvarnosti

Njihovo glavno otkriće bilo je da nisu bitni samo rezultati nego i očekivanja. Na kraju su i pesimizam i optimizam povezani s manjim blagostanjem, a oni koji su imali realna očekivanja, bili su najsretniji.

Ti rezultati nekima možda dođu kao olakšanje jer to znači da ne morate cijeli dan razmišljati pozitivno da bi bili sretni. Umjesto toga, vidimo da realnost i donošenje zdravih odluka na temelju dokaza mogu donijeti osjećaj blagostanja.

Postoje dva razloga koji bi mogli objasniti takve rezultate. Prvo, ti bi rezultati mogli biti rezultat suprotstavljenih emocija. Za optimiste, razočaranje može dovesti do pada sreće kada planovi počnu propadati, a kod pesimista depresivni učinak očekivanja propasti može s vremenom dominirati nad srećom kada se izbjegne najgore.

Alternativa tome je da će planovi koji se temelje na netočnim vjerovanjima donijeti lošije rezultate od racionalnih, realnih uvjerenja. U svakom slučaju, istraživanje je otkrilo da pogrešna percepcija uključuje slabije blagostanje, piše BBC.

Najčitaniji članci