Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Najveći rizik predstavlja temperaturni šok. Razlika veća od osam stupnjeva može izazvati sužavanje krvnih žila, skok tlaka, opterećenje srca i povećan rizik od srčanog ili moždanog udara
Ljetni toplinski valovi postaju sve intenzivniji, a klima uređaji od luksuza su se pretvorili u nužnost. Za starije osobe, rashladni uređaji često su i spasonosni alat koji čuva život u urbanim sredinama gdje beton i asfalt dodatno podižu temperaturu. Ipak, dok rashlađeni zrak nudi trenutno olakšanje, nepravilna upotreba nosi značajne zdravstvene rizike, pretvarajući saveznika u potencijalnu prijetnju. Ključ je u pronalaženju ravnoteže i poznavanju pravila koja štite najosjetljivije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:22
Kako starimo, sposobnost tijela da regulira vlastitu temperaturu slabi. Žlijezde znojnice, ključni mehanizam za hlađenje tijela, postaju manje aktivne. Istodobno, krvne žile u koži sporije reagiraju na promjene, što otežava učinkovitu raspodjelu i otpuštanje topline. Zbog toga, uvjeti koji kod mlađe osobe uzrokuju tek blagu nelagodu, kod osobe starije od 60 godina mogu dovesti do toplinske iscrpljenosti ili čak toplinskog udara. Dodatan faktor rizika su kronične bolesti poput srčanih i plućnih oboljenja, kao i dijabetesa. Mnogi lijekovi, uključujući diuretike, beta-blokatore i antidepresive, također mogu narušiti prirodne mehanizme kontrole tjelesne temperature, ravnoteže tekućine i rada srca.
Pravilno korištenje klima uređaja donosi brojne zdravstvene prednosti za starije osobe. Održavanjem ugodne temperature smanjuje se opterećenje kardiovaskularnog sustava, jer srce ne mora ulagati dodatni napor kako bi ohladilo tijelo. To je posebno važno za srčane bolesnike, kod kojih ekstremne vrućine mogu povećati rizik od aritmije. Moderni uređaji također reguliraju vlažnost zraka, što olakšava disanje osobama s astmom ili kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB). Filteri u klima uređajima pročišćavaju zrak od prašine, peludi, spora plijesni i drugih alergena, stvarajući zdravije unutarnje okruženje. U konačnici, ugodna temperatura poboljšava kvalitetu sna i pozitivno utječe na mentalno zdravlje, smanjujući razdražljivost i stres uzrokovan vrućinom.
S druge strane, opasnosti su stvarne i ne smiju se zanemariti. Najveći rizik predstavlja temperaturni šok, koji nastaje pri naglom prelasku iz vrućeg vanjskog prostora u znatno hladniju prostoriju. Razlika veća od osam stupnjeva može izazvati naglo sužavanje krvnih žila, skok krvnog tlaka i opteretiti srce, povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara. Suhi zrak iz klima uređaja isušuje sluznicu nosa i dišnih putova, slabeći njihovu obrambenu funkciju i čineći organizam podložnijim virusima i bakterijama. Također, starije osobe često imaju oslabljen osjećaj žeđi te u rashlađenom prostoru mogu neprimjetno dehidrirati. Izravno puhanje hladnog zraka može uzrokovati ukočenost vrata, bolove u leđima i mišićne grčeve.
Stručnjaci se slažu da je idealna sobna temperatura za starije osobe između 24 i 27 Celzijevih stupnjeva. Ipak, važnije od samog broja na termostatu jest razlika između vanjske i unutarnje temperature. Ona nikada ne bi smjela prelaziti sedam do osam stupnjeva. Primjerice, ako je vani 34°C, unutrašnju temperaturu trebalo bi podesiti na oko 26°C. Ključno je održavati stabilnu temperaturu, a ne naglo je spuštati. Prostorija nikada ne bi smjela biti hladnija od 18°C, jer duži boravak u takvim uvjetima, čak i uz minimalnu fizičku aktivnost, povećava rizik od pothlađivanja (hipotermije). Prije izlaska iz klimatiziranog prostora, preporučuje se isključiti uređaj desetak do petnaest minuta ranije kako bi se tijelo postupno prilagodilo na višu vanjsku temperaturu i izbjegao šok.
Najsigurnija opcija je prije spavanja rashladiti spavaću sobu, a zatim isključiti uređaj. Ako je zbog iznimno vruće noći potrebno da klima radi, važno je da hladan zrak ne puše izravno u osobu koja spava. Dobro rješenje je ostaviti upaljen uređaj u susjednoj prostoriji, a vrata spavaće sobe držati otvorenima.
Konačno, ne smije se zaboraviti na redovito održavanje klima uređaja. Nečisti filteri postaju leglo bakterija, gljivica i prašine. Njihovim radom te se čestice raspršuju po prostoriji i mogu uzrokovati glavobolje, umor i respiratorne smetnje. U najtežim slučajevima, u sustavima se može razviti opasna bakterija Legionella pneumophila. Zbog toga je godišnji servis i redovito čišćenje filtera apsolutni imperativ za sigurno korištenje klime.
24sata © 2026
