Ovo uzbudljivo novo istraživanje pruža nadu da ćemo jednog dana uspjeti poduzeti rane mjere kako bismo spriječili ovu bolest kod mlađih pojedinaca kojima prijeti rizik
NOVA STUDIJA
S Parkinsonom se ljudi rađaju? Otkrili oštećene stanice mozga
Parkinsonova bolest nastaje kada neuroni koji proizvode dopamin, tvar koja pomaže u koordinaciji mišićnog pokreta, oslabe ili potpuno odumru. Simptomi bolesti s vremenom postaju sve jasniji i teži, a uključuju teške i usporene pokrete, stisnute ukočene mišiće, drhtanje, tremor i gubitak ravnoteže - a za sada nema lijeka.
Prema novom istraživanju Medicinskog centra Cedars-Sinai u Kaliforniji, čini se da su ljudi koji su od Parkinsa oboljeli prije 50-e godine života možda rođeni s poremećajem u stanicama mozga, koji onda desetljećima nije otkriven, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:28
U SAD-u se svake godine dijagnosticira najmanje 500.000 novih slučajeva oboljelih od Parkinsonove bolesti, a premda je većina u dobi od 60 i preko, oko deset posto oboljelih je u dobi između 21 i 50 godina.
- Jako je teško vidjeti mlade ljude s Parkinsonovom bolesti, kad ih bolest pogodi na vrhuncu života - rekla je direktorica pokreta na Cedars-Sinaiu i koautorica studije dr. Michele Tagliati, te je dodala:
- Ovo uzbudljivo novo istraživanje pruža nadu da ćemo jednog dana moći barem kod mladih spriječili nastanak bolesti.
Tagliati i njen tim generirali su posebne matične stanice - poznate kao inducirane pluripotentne matične stanice (iPSC) - iz stanica pacijenata s ranonastalim Parkinsonom, i to procesom uzimanja krvnih stanica odraslih 'unatrag', prema primitivnom embrionalnom stanju. iPSC su upotrijebili i za proizvodnju dopaminskih neurona kod svakog pacijenta, a zatim su neurone umjetno uzgojili i analizirali im funkcije.
- Ta nam je tehnika pružila prozor u prošlost, da vidimo kako su uopće mogli funkcionirati dopaminski neuroni od samog početka pacijentovog života - rekao je direktor Cedars-Sinaijevog odbora dr. Clive Svendsen, a otkriva da postoje dvije ključne nepravilnosti.
Prvo su, kaže, uočili neobično nakupljanje alfa-sinukleina - proteina koji se javlja kod većine oblika Parkinsonove bolesti - a primijetili su i nefunkcionalne lizosome - stanične strukture koje djeluju kao 'kante za smeće', da kad se razgradi stanica u njih odloži proteine.
Ta neispravnost, vjeruju znanstvenici, najvjerojatnije i uzrokuje da se u organizmu kasnije nakuplja alfa-sinukleina.
- Čini se da dopaminski neuroni kod ovih ljudi mogu nastaviti s pogrešnim upravljanjem alfa-sinukleinom narednih 20 ili 30 godina, uzrokujući tako pojavu simptoma bolesti - rekao je dr. Svendsen za Daily Mail.
Osim toga, otkrili su i da je jedan lijek, PEP005, koji je već i odobren od američke Agencije za hranu i lijekove, smanjio povišenu razinu alfa-sinukleina i u ljudskim dopaminskim neuronima (ovima koje su znanstvenici umjetno uzgojili) i kod laboratorijskih miševa.
Sada tim planira istražiti kako bi PEP005, koji trenutno postoji samo u obliku gela, mogao 'probiti' barijere i uopće doći do mozga, da bi se potencijalno počeo koristiti kod liječenja (ili barem usporavanja) Parkinsonove bolesti kod mladih osoba.
- Ovo je istraživanje izvanredan primjer kako liječnici i istražitelji iz različitih disciplina udružuju snage u znanosti koja bi mogla pomoći pacijentima - rekao je dr. Shlomo Melmed s Medicinskog fakulteta na Cedars-Sinaiu.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
01:05
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
