Osim što njeguje usne zbog finih sastojaka, turisti ju obožavaju zbog originalne kutijice na kojoj su naslikana Kamenita vrata i nose ju kući kao suvenir...
ZAGREBAČKI SUVENIR
Savršena njega usana: Dobili smo recept za grožđanu mast
Grožđana mast ili "Ceratum labiale" jedan je od nastarijih galenskih pripravaka Galenskog laboratorija Gradske ljekarne Zagreb.
- Njega usana oduvijek bila važna. Nekoć prije izuma stikova za usne jedini farmaceutski oblik za zaštitu usana je bio oblik masti. Usne zbog svoga položaja na donjem dijelu lica su izložene svim vremenskim uvjetima jer se vrlo malo mogu zaštiti odjećom ili drugim štitnicima. To uključuje izloženost vjetru, hladnoći, toplini, a posljedice uključuju isušivanje sluznice usana. Također bitna je zaštita usama od sunca, jer usne nemaju zaštitni sloj melanina, te UV-zračenje duboko prodire u strukturu sluznice usana -objašnjava nam mag.pharm. Jure Morović, iz Galenskog laboratorija Gradske ljekarne Zagreb.
Pokretanje videa...
00:34
Grožđana mast proizvodi se tradicionalnom ručnom izradom u svim fazama. Nakon otapanja i homogenizacije, puni se u primarnu ambalažu - plastične lončiće, a potom i u sekundarnu ambalažu - stilizirane kutijice s motivom Kamenitih vrata (grafika autora Branka Šenoe iz 1923. godine) i ljekarne u Kamenitoj ulici, najstarije gradske ljekarne koja neprekidno radi još od 1355. godine. Voditeljica ljekarne na Gornjem gradu, mag. Maja Vugrinec, ponosno kaže kako je Grožđana mast, zbog soje stoljetne tradicije uz motiv na pakiranju, razlog zašto je Grožđana mast jedan od najtraženijih suvenira Zagreba.
- Turisti koji posjećuju najstariji Gornji grad, obavezno navrate vidjeti i najstariju gornjogradsku ljekarnu, nekoć zvanu "K crnom orlu", a Grođanu mast zbog motiva vrlo rado kupuju kao suvenir tijekom cijele godine. Domaći stanovnici ju najviše traže zimi, kad im se zbog hladnoće i vjetra isuše koža i usne - kaže mag. Vugrinec.
Što sadrži?
- Grožđana mast sadrži tekući parafin, bijeli vosak, cetilpamitat, kakao maslac, te tvrdi parafin. Kakao maslac, žućkasto bijele boje, ima miris čokolade i pretvara se u tekućinu pri temperaturama iznad 35°C. Stoga ga je pri izradi potrebno zagrijati u vodenoj kupelji kako bi se pretvorio u tekuće stanje i što bolje pomiješao s ostalim sastojcima - objašnjava nam mag.pharm. Maja Vugrinec.
Kakao maslac je mast koja je u potpunosti izvađena iz kakao zrna, a može se pohvaliti s visokim udjelom vitamina i minerala, te stearinske kiseline. Stearinska kiselina u našem organizmu pretvara se u nezasićenu oleinsku kiselinu, koja spada u omega-6 masne kiseline.
Grožđana mast ime je dobila po tome što velikim dijelom sadrži vosak koji je prisutan u obliku voštane kutikule (zaštitine prevlake) na bobicama zrelog grožđa, koja štiti bobice od isušivanja i jake sunčeve svijetlosti. Sam bijeli vosak (lat. Cera alba) nije prikladan za samostalno nanošenje, već su potrebna i ostala pomoćna sredstva koja omogućuju lakše nanašanje, zadržavanje i ugodan osjećaj na mjestu primjene, te omogućuju učinkovitu zaštitu usana od isušivanja.
Muzej ljekarništva
Iza najstarije zagrebačke ljekarne "K crnom orlu" u Kamenitoj ulici 9, nalazi se jedinstven muzej ljekarništva koji svoja vrata otvara samo određenim terminima. Na ovogodišnjoj Noći muzeja posjetitelji su mogli izraditi Grožđanu mast, po jednostavnom postupku, a uzorak koji su izardili mogli su ponijeti sa sobom.
Na mjestu današnjeg muzeja, nekad je bio apotekarsko-alkemijski laboratorij, zidova obojanih u crno. Ljekarništvo se tada povezivalo s alkemijom, magijom i vješticama i samo su se rijetki usudili baviti ovako nečime.
- Središnja točka bio je digestor, sličan napi, koji je isisavao pare nastale uslijed miješanja raznoraznih supstanci. Iznad njega visio je veliki krokodil. Krokodilski se izmet koristio kao kontracepcija. Djelovao kao spermicid, zbog svoje kiselosti i spuštanja razine pH, pa su ga žene umetale u rodnicu nakon seksualnih odnosa i na taj su se način ubijali spermiji. Neizostavna je bila i zmijska koža, koja kao simbol upozorava da svaki lijek može biti i otrov ne uzima li se u pravilnoj dozi - objašnjava mag. Maja Vugrinec. Zato, nakon što podignete lijek u ljekarni, napominje, važno je držati se naputaka magistri. Oni su najčešće i najdostupniji zdravstveni djelatnici kojima se možete obratiti bez čekanja.
U laboratoriju su se izrađivali i magistralni i galenski pripravci lijekova, specijaliteti u duhu tog vremena. Receptura se držala najstrožom profesionalnom tajnom, a kućni "specijaliteti" prodavali su se u ljekarni ili isporučivali poštom, te su se predstavljali na raznim sajmovima.
- Među najpoznatije patentirane specijalitete ubraja se Reumatis - lijek protiv kostobolje, reume i gihta, Dermoval za liječenje kožnih bolesti, Modrilo za liječenje domaćih životinja, želučane Markove kapljice protiv raznih crijevnih tegoba, želučani čaj dr. Havličeka, Iron protiv slabokrvnosti i za jačanje otpornosti, Lactosot koji treba uzimati kod upale dišnih putova, kašlja i tuberkuloze, Sanitas protiv kurjih očiju, Migraen ulje protiv glavobolje, Siquid sredstvo protiv znojenja nogu te Azella protiv ozeblina - priča magistra Vugrinec. Za liječenje se nekad koristila i tinktura kanabisa, što dokazuje i izložbeni primjerak lijeka u stojnicama (staklenim posudama namijenjenim medicinskim preparatima).
Dodala je da se izložbeni primjerci, patena i pistila (mužar i tučak), još i danas koriste u istom obliku.
Od početka do danas...
Početak rada ljekarne "K crnom orlu" povezuje se s dokumentom u kojem se prvi put spominje ljekarnička profesija, u parnici između apotekara Jacobusa i jednog zagrebačkog krznara, 6.ožujka 1355. godine. U gradskom statuu iz 1425. g. po prvi put se spominje službeni naziv ove ljekarne "Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram" - "Gradska ljekarna K crnom orlu".
Tijekom vremena ljekarna je bila uglavnom u vlasništvu stranaca - Talijana, Čeha i Nijemaca dok su je kasnije u zakup uzimali i domaći ljekarnici. Često se navodi podatak da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighiera živio u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu i radio u gornjogradskoj ljekarni.
Ljekarna se ubraja u jednu od znamenitih zagrebačkih kulturnih i turističkih atrakcija, a cijela zgrada u Kamenitoj 9 je upisana u Listu zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Znate li tko je sve bio vlasnik ljekarne?
U Noći muzeja djelatnici Gradske ljekarne Zagreb odjenuli su se u bivše vlasnike ljekarne, obitelj Rojc, Vjeru, Nastu i Vladimiru Rojc. Posebno je zanimljivo da je Vjera Rojc-Katušić 01.01.1914. godine postala suvlasnica ljekarne K crnom orlu uz Ključeca, a ujedno je bila i prva žena vlasnica ljekarne u Hrvatskoj, te je prva magistra koja je položila doktorat na Filozofskom fakultetu. Nakon udaje, svoj dio ljekarne predala je svom bratu Vladimiru Rojcu.
Godine 1923. godine Vladimir postaje jedini vlasnik ljekarne, ujedno i posljedni, sve do njezina preuzimanja od Ministarstva narodnog zdravlja 1947. godine, kada je nacionalizirana. U to doba u ljekarni su se uglavnom prodavali magistralni i galenski pripravci lijekova, specijaliteti u duhu tog vremena. U izradi reklama pokatkad su mu pomagali sestra Nasta i njezin suprug Branko Šenoa.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
