Saznajte u blic testu: Jesam li lud, zbunjen ili pak normalan?

Rijetki su oni koji se, analizirajući vlastite neobične navike, strahove i mane, nisu zapitali: “Jesam li normalan ili sam prolupao?”. 

Osim sumnje u vlastito duševno zdravlje, roditelje nerijetko muči ista dilema dok analiziraju neobično ponašanje svojih tinejdžera. Oni u srednjim godinama preispituju i jesu li njihovi vremešni roditelji, koji gomilaju stvari zatrpavajući kuću od podruma do krova, uopće još pri zdravu razumu. Tim psihologa i psihijatara u mjesečniku Reader’s Digest naveo je savjete koji će vam pomoći da riješite te mučne dvojbe. 

Pođite od pretpostavke kako zapravo nijedan čovjek nije savršen i apsolutno duševno zdrav. Stoga imajte na umu kako svaki vaš čudan postupak nije nepobitan dokaz da ste ludi. 

Sigurno vam se dogodilo da danima ne možete izbaciti iz glave neko neobično ime ili stihove pjesme. Otkad ste ih čuli, ušli su vam u uho te ih ponavljate poput pokvarene ploče i rastavljate na slogove, a kad se probudite, prvo su što vam padne na pamet. Takva miniopsesija pri kojoj mozak smatra kako mora poput papige ponavljati određene riječi često je okidač za sumnje i pitanje: “Je li s mojim mozgom sve u redu?”. 

Stručnjaci će vam reći kako ste normalni ali kompulzivni te morate stalno biti nečim zaokupljeni i aktivni. Kako biste zaustavili kompulzivnost, prigrlite je. Prihvatite da vam se to događa jer to nije najgora stvar na svijetu nego samo vama svojstven način na koji reagirate na neke podražaje iz okoline. Ako “zen-strategija” ne uspije, možete primijeniti agresivniji pristup. 

Pokušajte deset minuta ponavljati riječ koja vas proganja ili stalno iznova puštajte isti “mentalni CD” dok vam se potpuno ne smuči.

1. Lud ili normalan? Ako poslijepodne zadrijemam, nekad mi se dogodi da vrlo čudno sanjam. Kad se tek probudim, mislim kako je taj san stvarnost i tek postupno shvaćam da je to ipak bio samo san.

Presuda: Nema nikakva razloga za brigu, definitivno niste ludi. Svi katkad imamo divlje, čudne snove i sasvim je normalno da smo, tek kad se probudimo, više ili manje zbunjeni i izgubljeni. Često ne znamo niti gdje smo, posebno kad se probudimo u novom okruženju, primjerice u hotelu. Košmar koji nastaje u glavi nakon što iz zemlje snova zakoračimo u stvarni svijet potpuno je normalan i traje nekoliko sekundi, a nakon toga sve dolazi na svoje mjesto.

2. Lud ili normalan? Prešli ste pedesetu i primijetili da katkad imate problema s pamćenjem imena. Ne možete se svaki put sjetiti čak ni kako se zove kolega s kojim godinama radite ili gdje ste na punom parkiralištu ostavili auto?

Presuda: Ne brinite se, zaboravljati imena i neke pojedinosti nakon što ste prešli pedesetu ili šezdesetu sasvim je normalno. Upravo zato što se u presudnom trenutku ne mogu sjetiti kako se netko zove, ljudi u tim godinama počinju mnoge univerzalno oslovljavati s “draga”, “mila”, “prijatelju” i slično. Takva zaboravljivost ni iz daleka nije znak da vam prijeti demencija. No ako ste zaboravili gdje ste ostavili cipele pa ste ih nekoliko sati poslije pronašli na polici u hladnjaku, to je već znak da biste trebali posjetiti neurologa.

3. Lud ili normalan? Iako iskusni, neki vozači, a posebno vozačice, u određenim situacijama u prometu redovito osjećaju strah i paniku te im, kad voze preko mosta ili kroz tunel, srce ubrzano lupa i hvata ih vrtoglavica.

Presuda: Nije riječ o ludilu nego o napadaju tjeskobe, a to je ipak blaža verzija od napadaja panike. Posljedice su ubrzano lupanje srca, mučnina i vrtoglavica, što je odgovor tijela na ono što doživljava kao neposrednu opasnost. Kako biste spriječili da tjeskoba preraste u paniku, primijenite stare i iskušane tehnike smirivanja te obratite pozornost na disanje. Kad osjetite da vam srce počinje brže kucati, duboko udahnite brojeći do tri ili četiri, a potom izdišite brojeći do pet ili šest. Duboko dišite sve dok ne osjetite kako ste smireniji. Tjeskobu će bitno ublažiti i CD s omiljenom glazbom. Pjevušite dok vozite kritičnom dionicom puta.

4. Lud ili normalan? Dok večeram s prijateljima, ne mogu podnijeti zvukove žlica i vilica koji lupkaju po tanjurima ni mljackanje ljudi koji žvaču otvorenih usta... Od tih me zvukova hvataju jeza, mučnina i glavobolja.

Presuda: Ako imate sličan problem i pitate se je li to normalno, odgovor je kako i nije sasvim. Vi ste ili preosjetljivi na neke marginalne podražaje ili patite od bolesti nazvane mizofonija. Karakterizira je mržnja prema određenim zvukovima, primjerice zvuk vlaka, nekog instrumenta ili glasnog disanja. Uzrok je smanjena tolerancija na niz zvukova, zbog čega oni koje pate od ovog poremećaja žele pobjeći što dalje od izvora zvuka koji ih uznemiruje. Pokušajte skrenuti pozornost sa zvuka koji vas uporno iritira i usredotočiti je na nešto drugo. Koncentrirajte se, primjerice, na zvuk glazbe u pozadini, prizore koje vidite kroz pozor te na ono što ljudi govore.

Blaži psihički poremećaji mogu i pozitivno djelovati: 

Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Vjerojatno ste vrijedni i radišni. Ljudi s OKP-om skloni su poslovima koji se obavljaju strogo prema pravilima i uputama te koji zahtijevaju vrlo visoku razinu savjesnosti. Mnogo ih se bavi knjigovodstvom ili radi u upravama tvrtki.

Anksioznost

Suosjećajnost je jedna od vaših najistaknutijih osobina. Jako tjeskobni ljudi poznati su prema osjetljivosti i pažnji prema drugima. Često su preoprezni da bi si “dopustili” pogrešku pa su zato izvrsni liječnici, kirurzi, zubari i bankari. 

Blagi bipolarni poremećaj

Vi ste vjerojatno kreativni. Među ljudima s intenzivnim promjenama raspoloženja mnogo je pisaca, slikara, glazbenika i glumaca. 

Aspergerov sindrom

Mogli biste biti skloni rješavanju problema. Iako su ljudi s ovim sindromom čudni u društvu, kako se intenzivno fokusiraju, usmjereni su na tehnologiju i znanost. 

Depresija

Vjerojatno ste pronicljivi. Depresivci su obično više u doticaju s dubljom istinom o sebi, životu i iskustvu.

Znakovi koje vam tijelo šalje i koje ne smijete ignorirati

Simptom: Kratak dah

Normalno: Emocionalna uzbuđenost, na koju tijelo reagira pojačanim lučenjem adrenalina te rezultira ubrzanim disanjem.

Alarmantno: Često vam se događa da ubrzano, kratko dišete. To bi mogao biti prvi znak emfizema, kongestivnog zatajenja srca ili astme. 

Simptom: Lupanje srca

Normalno: Tjeskoba ili strah, pretjerivanje s aktivnostima ili previše kofeina.

Alarmantno: Dok vam lupa srce, znojite se i imate vrtoglavicu ili vam često srce brže kuca, riječ je o aritmiji.

Simptom: Tremor ruku (posebno dok se odmarate)

Normalno: Stres ili previše kofeina može previše stimulirati neuromuskularni sustav.

Alarmantno: Ako tremor ne prestaje, možda je riječ o početku Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze. 

Simptom: Neugodan zadah

Normalno: Loša probava zbog “nervoze” želuca ili bolest desni koju uzrokuje bakterija.

Alarmantno: Ako bolja dentalna higijena ne pomaže, trajan loš zadah može biti znak bolesti bubrega ili pluća.

Simptom: Opadanje kose

Normalno: Težak emocionalni stres (npr., nakon gubitka posla) ili fizički, od operacije do znatnih hormonskih promjena.

Alarmantno: Kosa vam ne počinje ponovno rasti nakon mjesec, dva. Uzrok mogu biti dijabetes i autoimune bolesti poput lupusa.