Top 10 savjeta naših liječnika za prevenciju dijabetesa: Krećite se i redovito idite na preglede

Više od 80 posto osoba s dijabetesom tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu masu, a to upućuje na čvrstu vezu između debljine i rizika obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2. Istraživanja su potvrdila povezanost indeksa tjelesne mase i rizika od nastanka šećerne bolesti tipa 2, tako da danas možemo reći da što je viši indeks tjelesne mase, to je viši rizik od nastanka šećerne bolesti. Pritom povećan rizik od dijabetesa imaju i oni koji se u kliničkom smislu ne smatraju debelima, nego se mogu ubrojiti u preuhranjene, one s blagim porastom indeksa tjelesne mase, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr. med., specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka, u stručnom radu iz 2018. godine pod nazivom “Dijabetes i debljina - začarani krug”.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

VIDEO

Nika Beroš (11) u vrtiću je otkrila da ima dijabetes: 'Dajem si inzulin putem mobitela' | Video: KanalRi

Poseban je problem, upozorava, to što je i debljina, baš poput dijabetesa, još krajem prošlog stoljeća poprimila karakter globalne epidemije. Tako danas imamo dvije usporedne epidemije u čvrstoj uzročno-posljedičnoj vezi, koje su u anglosaksonskom govornom području dobile i svoj termin - “obesity”. Posljedica toga je i to da dijabetes “napreduje” na ljestvici glavnih uzročnika smrti.

ZELENIJA PROBAVA Dobri, loši i bitni - mikrobi koji utječu na hranu, ali i zdravlje

Tako je u Hrvatskoj još 2010. dijabetes bio osmi uzročnik smrti, s oko 2,7 posto udjela u ukupnoj smrtnosti, dok su podaci za 2022. pokazali da je već na trećemu mjestu, odgovoran za 7,8 posto ukupnih smrti te godine. Štoviše, kod žena je taj udio i puno viši, 8,7 posto, dok je 2010. iznosio tri posto. Riječ je, zapravo, o poraznim podacima, ako se uzme u obzir procjena da bi se čak 70 posto dijagnoza dijabetesa tipa 2 moglo prevenirati ili barem značajno odgoditi, uz pravovremenu promjenu navika, upozorava internist i dijabetolog, prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju “Vuk Vrhovec” KB-a Merkur.      

- Istraživanja su pokazala da pretile osobe imaju sedam puta viši rizik obolijevanja od dijabetesa, a preuhranjene tri puta viši u odnosu prema općoj populaciji - ističe prof. dr. Sanja Klobučar Majanović, inače dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.

Ukratko, čak i ako nemate veliki višak na vagi, nego ste samo “ugodno popunjeni”, rizik od dijabetesa itekako postoji.

Što to konkretno znači?

Indeks tjelesne mase (ITM) (engleski Body Mass Index, pa je međunarodna kratica BMI) predstavlja omjer između visine i težine pojedine osobe. Izražava se u omjerima, od izrazito niskog do jako visokog indeksa.

Tako se ljudi s indeksom tjelesne mase manjim od 18,5 mogu smatrati pothranjenima. Indeks između 18,5 i 24,9 smatra se normalnom tjelesnom težinom, a onaj iznad 25 do 29,9 označava preuhranjenost. Već i ako ste u toj kategoriji, rizik od razvoja dijabetesa kod vas je oko tri puta veći u odnosu na prosječnu populaciju, a stručnjaci posebno upozoravaju da se vjerojatno u toj skupini nalazi i najviše onih koji imaju povišen šećer u krvi, ali to i ne znaju, kod kojih bolest može tinjati i godinama, sve do prvih komplikacija. Rizik od razvoja dijabetesa dodatno raste ako je ITM-a većeg od 30. Indeks od 30 do 34,9 smatra se pretilošću prvog stupnja, onaj između 35 i 39,9 pretilošću drugog, a sve iznad 40 pretilošću trećeg stupnja. Ako ste u toj kategoriji, rizik od dijabetesa može biti i do sedam puta veći u odnosu na opću populaciju.

Indeks tjelesne mase računa se tako da se broj kilograma podijeli s kvadratom visine, izražene u metrima. Na primjer, ako je riječ o osobi visokoj 1,72 metra, kvadrat od toga iznosio bi 2,9584. Ako ima 70 kilograma, njen bi indeks tjelesne mase iznosio 23,66 i spada u prosjek kod kojeg rizik od dijabetesa postoji, no nije značajno izražen. S druge strane, ako ta osoba ima 75 kilograma, njen bi indeks tjelesne mase iznosio 25,35 i na samoj je granici, prema tome taj rizik raste. Ako je, pak, riječ o osobi koja ima 105 kilograma, taj indeks iznosi 35,49 i riječ je o osobi koja ima možda pet i više puta veći rizik od toga da se bolest pojavi. Na internetu postoje brojni kalkulatori uz pomoć kojih jednostavno možete izračunati svoj indeks tjelesne mase.

Pritom je važno uzeti u obzir i druge faktore rizika, među kojima je i onaj nasljedni, kaže prof. dr. sc. Rahelić. Iako nema čvrstih dokaza da se dijabetes može smatrati genetskom bolešću, istraživanja su pokazala da i kod tipa 1 i kod tipa 2 raste rizik od toga da će osoba oboljeti ako su bolovali i roditelji, rekao je.

- Tako se kod dijabetesa tipa 1 taj rizik za dijete kreće između 1 i 4 posto te je veći ako je osoba ranije oboljela od dijabetesa ili ako boluje i od nekih drugih autoimunih endokrinih bolesti, primjerice ako postoji povišeni šećer, treba provjeriti i druge autoimune bolesti koje se često javljaju paralelno. S druge strane, kod dijabetesa tipa 2 taj je rizik za dijete veći od 15 posto. No primjerenim životnim navikama taj je rizik moguće i smanjiti, prvenstveno uravnoteženom prehranom i redovitim kretanjem - rekao je prof. dr. sc. Rahelić.

Da bismo što dulje očuvali zdravlje, povremeno treba obaviti kontrolu razine šećera u krvi, kako biste na vrijeme prepoznali rizik od razvoja dijabetesa i pravovremeno reagirali promjenom životnih navika, dodaje dr. Rahelić. Zdravim ljudima preporučuje se da obave tu pretragu barem jednom godišnje, u sklopu sistematskog pregleda, a ako se pokažu granične vrijednosti šećera u krvi, uz promjenu navika, dobro je izmjeriti šećer dva puta godišnje. Uz zdrave životne navike i redovnu kontrolu razvoj dijabetesa značajno se može usporiti te posebno usporiti razvoj komplikacija.

Kad ste zadnji put izmjerili šećer u krvi?

Prema podacima CroDiaba, Registra osoba sa šećerom bolešću, u Hrvatskoj imamo 388.213 ljudi s dijabetesom. Od toga je 87 posto onih s dijabetesom tipa 2 (337.774), a procjene prof. dr. sc. Darija Rahelića kažu da imamo i više od 250.000 ljudi koji žive s povišenim šećerom, a da to ni ne znaju. Naime, dijabetes godinama može tinjati bez izraženih simptoma i najčešće se otkrije tek kad se pojave komplikacije, zbog čega su redovite provjere razine šećera u krvi barem jednom do dva puta godišnje iznimno važne.

Top 10 savjeta za prevenciju dijabetesa

1. Izračunajte svoj ITM, kako biste procijenili postoji li povećani rizik od dijabetesa zbog prekomjerne tjelesne težine. Provjerite je li netko u vašoj obitelji imao dijabetes, odnosno postoje li autoimune bolesti koje mogu pridonijeti razvoju dijabetesa. Napravite plan svog puta prema očuvanju zdravlja.

2. Uskladite navike prehrane: Ograničite unos sve prerađene hrane, kao i fast fooda, a pogotovo industrijski proizvedenih grickalica i slatkiša, jer sva ta hrana često sadrži visoke razine šećera i glukoznih sirupa, koji su glavni krivac za nakupljanje viška kilograma.

EVO OD ČEGA UMIREMO Zdravlje gubimo u 58. godini, a prosječni Europljanin ima preko 63 godine zdravog života

3. Istražite na internetu pojmove glikemijski indeks hrane i jedinice hrane, kako biste naučili koje se namirnice preporučuju, koje treba konzumirati umjereno, a koje je bolje izbjegavati te kako ih kombinirati da vaš organizam dobije dovoljno energije, a da ne pretjerate s unosom ugljikohidrata. Također, istražite kako izračunati kalorijsku vrijednost obroka koja vam je potrebna za održavanje tjelesne težine ili da biste smršavjeli i prilagoditi obroke tome.

4. Provjerite što podrazumijeva mediteranska dijeta, koja se preporučuje kao najzdraviji model prehrane u svijetu, i nastojte je uvesti u praksu. Istražite zdrave obroke koje možete pripremiti brzo, kao i one koje možete ponijeti na posao, kako biste se općenito hranili zdravije.

5. Počnite se više kretati. Preporuka o najmanje 30 minuta hodanja na dan je minimum, a ne dovoljno kretanja. Razmislite što možete uvesti u praksu uz to: dva sata organiziranog vježbanja, tečaj plesa, lagano trčanje, rolanje, vožnja bicikla i druge aktivnosti na otvorenom (brzo hodanje, planinarenje...), samo su neki od prijedloga koji mogu pridonijeti očuvanju zdravlja.

6. Skinite višak kilograma, posebno ako vaš Indeks tjelesne mase prelazi 30, jer je rizik od razvoja dijabetesa u tom slučaju i do sedam puta veći u odnosu na rizik od opće populacije. Potražite pomoć liječnika obiteljske medicine, koji vam može prepisati lijekove.

7. Ne preskačite obroke. Time povećavate šanse da ćete u napadu gladi posegnuti za hranom koja nije zdrava i pojesti previše kad se napokon dočepate hrane, a time i rizik od nakupljanja kilograma. Nosite sa sobom zdrave obroke na posao, jer upravo na poslu najčešće posegnemo za onim što nije zdravo: čipsom, krafnom, lisnatim tijestom i slično.

8. Izbjegavajte stres. Krenite ranije na posao ili gdje god trebate stići na vrijeme. Ne stvarajte si dodatno opterećenje kad već imate posla preko glave. Naime, stres povećava razinu hormona stresa koji povećavaju koncentraciju glukoze u plazmi. Zato naučite neku tehniku opuštanja i vodite računa da dovoljno spavate.

9. Kontrolirajte svoj krvni tlak i masnoće. Visoki tlak i povišene masnoće često dolaze ‘udruženi’ s dijabetesom te su zajedno odgovorni za komplikacije na krvnim žilama, odnosno povećavaju rizik od infarkta, moždanog udara i drugih komplikacija.

10. Barem jednom godišnje kod liječnika obavite temeljne krvne pretrage kako biste provjerili ključne parametre zdravlja, pa i šećer u krvi. Ako izmjerite granične vrijednosti, porazgovarajte s liječnikom o promjenama koje trebate uvesti i započnite s češćim kontrolama šećera.