Sljedećih dana očekuje se dugotrajno razdoblje izrazito visokih temperatura, pri čemu će se dnevni maksimumi u mnogim dijelovima zemlje penjati iznad 30 °C, a u najtoplijem dijelu dana lokalno će biti i znatno viši. Takvi uvjeti predstavljaju povećan rizik za zdravlje, osobito zbog dugotrajnog izlaganja toplini bez noćnog značajnijeg osvježenja, što dodatno otežava oporavak organizma.
POGLEDAJTE VIDEO:
VIDEO
Europa pod udarom toplinskog vala: Temperature u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji blizu rekorda
|
Video: 24sata/Reuters
Poseban oprez preporučuje se starijim osobama, maloj djeci, trudnicama te kroničnim bolesnicima, osobito onima koji imaju bolesti srca i krvnih žila, dišnog sustava, bubrega ili dijabetes. Također, na oprezu trebaju biti i osobe koje rade na otvorenom, sportaši te svi koji borave u neklimatiziranim prostorima, jer su izloženi većem riziku od iscrpljenosti i toplinskog udara. Važno je naglasiti da toplinski val može pogoditi i potpuno zdrave osobe ako se ne pridržavaju osnovnih mjera zaštite.
U takvim uvjetima preporučuje se prilagoditi dnevni ritam, izbjegavati nepotrebno kretanje tijekom najtoplijeg dijela dana te osigurati dovoljno odmora u hladu ili rashlađenim prostorima. Prehranu je poželjno prilagoditi laganijim obrocima bogatim vodom (voće i povrće), a unos tekućine treba biti redovit, bez čekanja na osjećaj žeđi. Također, korisno je rashlađivati tijelo tuširanjem mlakom vodom, koristiti ventilatore ili klima uređaje uz umjerenu razliku u temperaturi, te pratiti vlastite simptome poput vrtoglavice, slabosti ili ubrzanog pulsa koji mogu ukazivati na početnu dehidraciju ili toplinsku iscrpljenost.
Preporuke za zaštitu zdravlja od vrućina
Civilna zaštita također je izdala službene upute i preporuke za postupanje tijekom toplinskog vala kako bi se smanjili zdravstveni rizici i spriječile opasne posljedice visokih temperatura.
Foto: 123RF - ilustrativna fotografija
Zato se savjetuje:
- rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije
- piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera
- izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima
- osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta
- nositi laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca
- rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak
- danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu
- isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu
- izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima
- ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu
- redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci - za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja
- ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.
Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine koji je izradila radna skupina Ministarstva zdravstva uključuje korisne savjete i preporuke kojima se navedeni štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti. Osim toga, protokol definira postupke potrebne za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala.
POGLEDAJTE VIDEO:
VIDEO
Kako preživjeti sunčane dane bez opeklina: 'Izbjegavajte solarije, mažite se kremama za sunčanje i pratite UV indeks'
|
Video: 24sata/pixsell
Rahladite dom
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
- Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
- Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
- Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Foto: 123RF - ilustrativna fotografija
Kako rashladiti dom ako nemate klimu
- Umjesto pamučne frotirne ili obične posteljine, za vrijeme vrućina radije koristite svilenu ili satensku izrađenu od pamuka - brže se suši tijekom znojenja i manje zagrijava. Pokrivajte se također plahtom, jer koliko god vruće bilo, u noći temperature padaju i dobro je imati pokrivena križa.
- Dva ventilatora oponašaju efekt klime, no samo ako ih dobro postavite - svaki na svoj kraj prostorije, no tako da "tjeraju" zrak u istom smjeru.
- Osjećaj topline se dodatno povećava ako je u domu vlaga - pa nakon tuširanja ili kuhanja otvorite prozor, uključite napu ili ventilaciju...
- U kućama i stanovima donji prozori na zapadu te gornji na istoku bi svakako trebali biti otvoreni, jer će tako hladniji zrak ulaziti u dom, a ugrijani izlaziti. Ipak, u "pasjim vrućinama" bolje je ne otvarati prozore sve dok ne padne mrak, već stan u potpunosti zamračiti.
- Noću otvorite sve prozore, a strujanje zraka osigurajte i stropnim ili pomičnim ventilatorom. Čak i ako imate klimu, ventilator će pomoći kako bi se hladni zrak bolje raspršio.
- Ako nemate klimu - improvizirajte je tako da ispred ventilatora stavite posudu s ledom ili s hladnom vodom koja će ubrzati hlađenje. Najbolje mjesto za ventilator je uz najveći zid u prostoriji te na pod.
- Kućanski aparati čak i u stanju mirovanja proizvode toplinu pa ih je ljeti bolje u potpunosti isključiti. Tako ćete izbjeći nepotrebno grijanje prostora, ali uštedjeti na računima za struju.
- Tijekom vrućina nemojte bespotrebno zagrijavati zrak paljenjem svjetla u stanu, a izbjegavajte koristiti i pećnicu. Uživajte u svježem voću i povrću te sladoledima, a pomoći će vam i kuhanje u mikrovalnoj koja ne proizvodi toliko topline.
- Stavite li tendu ispred prozora, temperaturu u prostoriji možete smanjiti za oko 5°C. Za zamračivanje će bolje od roleta ili zavjesa poslužiti i bijeli “venecijaneri” - svjetlo se lakše dozira, a bijela boja dodatno odbija toplinu. Veliki grijači su monitori i televizori pa ih isključujte iz struje ako ih ne rabite, a klasične žarulje zamijenite štednim - kod žarne čak 90 posto struje pretvara se u toplinu.
- Ljeti su lan i svila bolji od pamuka. Rabite lanene plahte koje su dvostruko hladnije od pamučnih. Možete pokušati premjestiti madrac na pod, gdje je često i za stupanj hladnije. Dobra opcija je i svilena posteljina koja koži omogućuje da diše.
Upute za putovanja
Tijekom velikih vrućina najvažnije je izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana te redovito unositi tekućinu kako bi se spriječila dehidracija
Državni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na visoke temperature.
Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Ne krećite na put bez vode. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje u danima kada su iznimno visoke temperature, a pojačano znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti.
Obucite prozračnu i svijetlu odjeću te laganu obuću. Djecu i životinje ne ostavljajte same na suncu i u vozilima. Rashladni uređaj namjestite na temperaturu 7°C nižu od vanjske.
Treba biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti na zdravlje.
Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova.
Na stranicama DHMZ-a pratite upozorenja o toplinskim valovima i mogućim iznenadnim promjenama vremena.
Na stranicama HAK-a provjerite stanje na cestama prije nego što krenete na put.
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
