Od žena kod kojih je legalno induciran prekid trudnoće učinjen na njihov zahtjev (1966 prekida), a bez medicinskih ili drugih zakonom utvrđenih razloga, 35,2 posto je bilo u braku
HZJZ O POBAČAJIMA
U blagom porastu broj pobačaja na zahtjev
Tijekom 2019. godine u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 7687 pobačaja (od toga je 5512 bilo prijavljeno putem obvezne prijave pobačaja, a 2175 pribrojeno je iz baze hospitalizacija za 2019. godinu), stoji u izvješću 'Pobačaj u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine', koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
POGLEDAJTE VIDEO: Odgovor žena na raspravu o izmjenama zakona kojima je reguliran pobačaj
Pokretanje videa...
00:58
Usporedbe radi, godinu ranije ukupno je bilo 7064 pobačaja (6251 prijavljeni pobačaj i 813 pribrojenih iz baze hospitalizacija). Dakle, riječ je o blagom porastu ukupnog broja pobačaja u odnosu na prethodnu godinu, no do 2015. godine imali smo ih više.
Najveći udio u ukupnim pobačajima u 2019. čini kategorija 'Ostali abnormalni produkti začeća': bilo ih je 2937, što čini 38,2 posto ukupnog broja pobačaja. Po učestalosti slijede legalno inducirani prekidi trudnoće: 2703 njih čini 35,2 posto ukupnog broja pobačaja.
Kategorija spontanih pobačaja bilježi 1412, odnosno 18,4 posto ukupnog broja pobačaja. Slijedi izvanmaternična trudnoća, koja je evidentirana u 486 slučajeva odnosno 6,3 posto prijavljenih pobačaja, a hidatidozna mola, ostali i nespecificirani pobačaji i dalje se prijavljuju sporadično, ukupno u 149 slučajeva ili 2,0 posto.
Približno 85 posto pobačaja prijavljenih u 2019. godini obavljeno je tijekom prvih 10 navršenih tjedana trudnoće, a u 2,2 posto prijava taj podatak nije bio unesen.
Među ženama kod kojih je prijavljen pobačaj u 2019. godini njih 38,3 posto nije imalo živorođene djece.
U 2019. godini nije zabilježen niti jedan slučaj smrti od posljedica pobačaja. Zbog komplikacija uzrokovanih pobačajem prijavljene su 193 hospitalizacije, s učestalošću od 25,1/1000 prijavljenih pobačaja.
Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, prekid trudnoće može se legalno izvršiti na zahtjev žene, ako se radi o trudnoći koja traje do navršenih 10 tjedana nakon dana začeća. U 2019. godini evidentirana su 2703 legalno inducirana prekida trudnoće, odnosno 7,5 legalno induciranih prekida trudnoće na 100 poroda (7,0 u 2018. godini).
Prosječna stopa namjernih prekida trudnoće u Hrvatskoj je iznosila 314,1/100.000 žena generativne dobi, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2018. godinu kada je prosječna stopa iznosila 291,5/100.000 žena generativne dobi.
Specifične stope legalno induciranih prekida trudnoće po dobnim skupinama iznosile su:
- 166,8/100.000 žena u dobi 15 - 19 godina,
- 419,2/100.000 žena u dobi 20 - 24 godine,
- 444,4/100.000 žena u dobi 25 - 29 godina,
- 486,9/100.000 žena u dobi 30 - 34 godine (najviša dobno specifična stopa),
- 440,7/100.000 žena u dobi 35 - 39 godina
- i 118,2/100.000 žena u dobi 40 - 49 godine.
Među ženama kod kojih je evidentiran legalno inducirani prekid trudnoće najveći je udio onih u dobi 30 - 39 godina, sa 45,2 posto svih legalno induciranih prekida trudnoće. Slijedi dobna skupina 20 - 29 godina u kojoj je evidentirano 36,9 posto.
Tijekom 2019. evidentirano je 46 legalno induciranih prekida trudnoće u maloljetnica (1,7 posto ukupnog broja legalno induciranih prekida trudnoće). U mlađih punoljetnica, od navršenih 18 do 20 godina života, evidentirana su još 122 legalno inducirana prekida trudnoće. Navedenih 168 prekida u adolescentica zajedno čine 6,2 posto ukupnog broja legalno induciranih prekida trudnoće, gotovo jednako kao i 2018. godine (164 ili 6,4 posto).
Među ženama kod kojih je zabilježen legalno inducirani prekid trudnoće najviše je onih bez živorođene djece (33,1 posto), slijede žene s dvoje živorođene djece (26,1 posto) te s jednim živorođenim djetetom (20,6 posto). Žene s troje živorođene djece čine 12,1 posto, a žene s većim brojem živorođene djece čine 7,1 posto ukupnog broja legalno induciranih prekida trudnoće, a slična raspodjela zabilježena je i prethodnih godina.
Većina legalno induciranih prekida trudnoće (87,7 posto), učinjena je na zahtjev žene, 4,9 posto zbog ugroženog zdravlja trudnice, a 3,5 posto zbog utvrđene teške malformacije ploda.
Od 1966 prijavljenih legalno induciranih prekida trudnoće na zahtjev žene, prema dostupnim podacima, u 1926 slučajeva (85,9 posto legalno induciranih prekida trudnoće) žene nisu koristile metode kontracepcije.
Podatak o bračnom statusu je među 2243 legalno inducirana prekida trudnoće bio nepoznat u 29,1 posto slučajeva, a za 37,5 posto žena je evidentirano da su bile u braku. Među ženama kod kojih je legalno inducirani prekid trudnoće učinjen na njihov zahtjev (1966 prekida), a bez medicinskih ili drugih zakonom utvrđenih razloga, 35,2 posto je bilo u braku.
Sve su te brojke manje-više slične proteklih nekoliko godina i same brojke ne govore puno ako ih ne stavimo u kontekst, odnosno u odnos sa činjenicom da u Hrvatskoj kronično nedostaje edukacija o odgovornom spolnom ponašanju, i to od osnovne škole, kaže ginekolog dr. Dubravko Lepušić, iz Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC -a Sestre milosrdnice. Dodaje kako se upravo iz tog razloga svojedobno uključio u pripremu programa zdravstvenog odgoja za osnovne škole, u okviru kojega se djecu trebalo učiti i o pravilnoj zaštiti tijekom spolnog odnosa, no zbog ideoloških i svjetonazorskih prijepora, taj program nikada nije zaživio.
- Civilizacijsko je pitanje hoćete li smanjiti te brojke ili ne, to ne može biti pitanje ideologije ili svjetonazora. I ono je direktno povezano sa znanjem, koje se stječe od osnovne škole nadalje, na što ukazuju brojni primjeri. Uzmimo, na primjer, Finsku: To je zemlja u kojoj mladi ljudi najranije počinju biti spolno aktivna, već sa 15 godina, a istodobno imaju najmanje problema sa neželjenim trudnoćama i spolno prenosivim bolestima. Zato što tijekom cijelog školovanja imaju tu vrstu edukacije i od najranije dobi grade svijest o odgovornom seksualnom ponašanju - kaže dr. Lepušić. Dodaje kako je loše što se svi razgovori o tome kod nas svedu na ideološke rasprave i činjenicu da religiozni dio društva nameće svoje stavove i svoja pravila drugima.
- Sve religije protive se i kontracepciji, pa je i to vjerojatno jedan od razloga koji utječe na to da žene koje su u braku ne koriste kontracepciju, već trudnoću 'rješavaju' pobačajem. Sve dotle dok ne postanemo svjesni utjecaja edukacije i znanja na to, trendovi se neće promijeniti. U međuvremenu, bavimo se pitanjem koje je nebitno: Jeste li za to da abortus bude legalan ili ne - kaže dr. Lepušić te dodaje:
- Žena mora imati pravo na izbor, no smanjenje broja abortusa u ovakvim slučajevima moguće je postići jedino edukacijom od osnovne škole nadalje, koja će dovesti do podizanja svijesti o odgovornom ponašanju - zaključuje.
Inače, najviše stope legalno induciranih prekida trudnoće na 100.000 žena fertilne dobi tijekom 2019. utvrđene su u Istarskoj (693,4/100.000) i Karlovačkoj županiji (648,6/100.000), dok se najniže bilježe u Splitsko-dalmatinskoj (66,4/100.000) i Brodsko-posavskoj županiji (89,2/100.000).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, RH ima nižu stopu legalno induciranih prekida trudnoće na 1.000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije, ali trend smanjenja stope uočava se u svim navedenim zemljama. Usporediva situacija postoji i s obzirom na stopu legalno induciranih prekida trudnoće kod žena dobi iznad 35 godina života.
Stopa legalno induciranih prekida trudnoće na 1.000 živorođenih u žena dobi ispod 20 godina u RH je značajno niža negoli u susjednim zemljama i Europskoj uniji, te vrijednosti u posljednjih desetak godina variraju u rasponu 170 - 250/1.000 živorođenih.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
