Procjene FSI o težini učenja pojedinih jezika namijenjene su za engleske govornike, no s obzirom na kriterije, pa ako znate engleski, mogu vam biti koristan vodič u izboru razbibrige tijekom izolacije
ZANIMLJIVE PROCJENE
Učenje stranog jezika: Hrvatski je težak, ali ima ih i puno gorih
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Kako učenje stranog jezika preoblikuje mozak vašeg djeteta
Rumunji lakše nauče engleski, nego njemački. I progovorit će ruski prije nego mađarski. Tvrde to u Foreign Service Institute (FSI) iz Arlingtona u američkoj državi Virginija, glavnom centru za pružanje usluga i učenje jezika za članove američke vlade. FSI je mjesto gdje američki diplomati uče jezike koji su im potrebni u poslovima koje obavljaju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:27
Institut ima praktičan pristup jezicima, koje dijeli u pet kategorija, ovisno o vremenu koje je čovjeku potrebno da ih nauči. Izradili su i interaktivnu kartu, koja pokazuje kako stručnjaci Instituta procjenjuju poteškoće u svladavanju pojedinih europskih jezika. No, treba imati na umu da je riječ o jezicima koji se uče u diplomaciji, pa nema tečajeva za pojedine zemlje u kojima diplomatske službe nisu uspostavljene, kao ni manjinskih jezika u zemljama u kojima se kao službeni koristi engleski.
Te su zemlje označene nultom kategorijom (ružičastom bojom na karti). U prvoj kategoriji (označeno crvenom bojom na karti) su jezici koji su najlakši za učenje govornicima engleskog jezika, koji bi trebali moći pročitati tekst i znati razgovarati na tom jeziku u roku od 24 tjedna, odnosno otprilike pola godine intenzivnog učenja. Ovi jezici uključuju njemačke (nizozemski, danski, norveški i švedski) i romanske (francuski, španjolski, portugalski, talijanski, rumunjski).
Možda se čini čudnim, budući da je engleski jezik više povezan s prvim nego drugim. No, osebujna povijest engleskog jezika podrazumijeva da je pod jakim utjecajem francuskog jezika (i latinskog), osobito kad je u pitanju rječnik. Jedno istraživanje kaže da je udio latinskih i francuskih riječi na engleskom veći nego kad su u pitanju riječi njemačkog podrijetla (29 prema 26 posto).
Njemački, s druge strane, dijeli dosta osnovnog vokabulara s engleskim, ali prema FSI-u spada u jezik II kategorije (narančasta boja). To znači da će za njegovo svladavanje engleskom govorniku trebati oko 30 tjedana intenzivnog učenja.
Mark Twain tvrdio je, doduše, suprotno. 'Moje iskustvo s jezicima pokazuje da nadarena osoba može naučiti engleski jezik za trideset sati, francuski za trideset dana, a njemački za trideset godina. Čini se da je onda očigledno da ovaj zadnji jezik treba popraviti. Ako ostane kakav je, treba ga proglasiti mrtvim jezikom, jer samo mrtvi imaju vremena da ga nauče', napisao je jednom.
Zašto se njemački ocjenjuje kao teži čak i od nizozemskog, koji je izravno srodan jezik, ili čak rumunjskog, koji je iz druge jezične obitelji? Gramatika njemačkog jezika znatno je složenija od one nizozemskog ili rumunjskog, među ostalim, pa i od engleskog. Na primjer, njemačke imenice su određene rodom, što nije uvijek logično. Tako je 'der Mann' muški, 'Frau' ženski, ali 'das Mädchen' ili - djevojka - neutralan, srednji rod. Osim toga, poput latinskog, njemački ima različite slučajeve kad se za rod primjenjuju druge konjugacije.
Ipak, njemački je ništa prema jezicima IV europske kategorije (označeno zelenom na karti), koju čine svi slavenski jezici: ruski, bjeloruski, ukrajinski, poljski, češki, slovački, slovenski, hrvatski, bosanski, srpski, makedonski, bugarski, dva od tri baltička (litvanski i latvijski), te grčki, albanski, turski i islandski.Potonja četiri jezika međusobno su potpuno nerazumljiva, a ne razumiju ih ni ostali, ali dijele razinu težine. Prema FSI-u, trebat će vam oko 10 mjeseci (tj. 44 tjedna) redovnog studija da biste svladali neki od ovih jezika.
No, dobro, postoje i gori: Američki diplomat koji će biti stacioniran u Mađarskoj, Finskoj ili Estoniji, morat će se dodatno pomučiti zbog zvjezdice koja stoji iza bilo kojeg od tih jezika. Naime, oni su u kategoriji IV * (svijetlo plavo), jer su puno teži nego islandski ili grčki. Dakle, planirajte oko godinu dana redovnog učenja da biste shvatili finski, estonski ili mađarski.
U Europi ne postoje jezici kategorije V, ali arapski, koji se govori u Maroku, Alžiru i Tunisu, mogao bi se svrstati u tu kategoriju. Procjena je da vam treba najmanje 88 tjedana redovnog učenja da se snalazite u pisanju i govoru. Iako je blizak turskom, turski jezik ima jednostavnu ortografiju (na latiničnom pismu, za razliku od arapskog), nekomplicirani sustav i izuzetno pravilne deklaracije glagola, za razliku od katinskog, koji se smatra težim, prenosi Big Think.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Tehnologija, djeca i učenje: dobra ili loša kombinacija?
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
