Djeca i adolescenti obično imaju blaže simptome bolesti u usporedbi s odraslima ako se zaraze koronavirusom. Ali, još se uvijek bore s tim kako se nositi s pandemijom
GENERACIJA COVID-19
Učinci pandemije na mentalno zdravlje djece i adolescenata: Loše stanje još se pogoršalo
Policijski sat, zatvaranje i izolacija uzimaju danak u vidu emocionalne dobrobiti djece i adolescenata. Trend pogoršanja mentalnog zdravlja među europskom mladeži bilježi se već čitavo desetljeće, a sada stručnjaci upozoravaju da ga je pandemija bolesti Covid-19 dodatno pogoršala. Brojne studije utvrdile su nagli porast stopa depresije, tjeskobe, usamljenosti i pokušaja samoubojstva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:29
- Prije pandemije imali smo oko 10 – 20 posto djece koja su patila od mentalnih bolesti, od kojih nisu sve uznapredovale do oštećenja. U zadnje 2 godine, izgleda da će se popeti na 20 do 25 posto -rekla je dr. Nina Heinrichs, profesorica na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta u Bremenu.
Ipak, poznato je da je kod mladih ljudi mentalne bolesti izuzetno teško procijeniti. Prema profesoru Heinrichsu, koji je u izvršnom odboru istraživačkog projekta RISE, usmjerenom na prevenciju problema s mentalnim zdravljem djece, najlakše je uočiti i najviše pažnje dobivaju ispoljena agresivna i opozicijska ponašanja. No, većina mladih ne ponaša se loše, već skriva svoje osjećaje. Potisnute osjećaje, poput onih koji su se pogoršali tijekom pandemije, može biti teško uočiti i lako ih se previdi.
To znači da su evidentirane stope problema mentalnog zdravlja među europskim mladim ljudima vjerojatno podcijenjene. To poslije može uzrokovati probleme. Profesor Heinrichs objasnio je da se „osjećaj sjete” ponekad može razviti u prave poremećaje.
Dnevno mjerenje raspoloženja adolescenata
Proučavajući razvoj prosocijalnog ponašanja u adolescenciji od 2016. grupa istraživača u Nizozemskoj nije mogla zanemariti utjecaj pandemije. U okviru projekta PROSOCIAL, svakodnevno su slali upitnike za više od 600 adolescenata u Rotterdamu u kojima su ih ispitivali o njihovom raspoloženju i svakodnevnim iskustvima. Rezultati su pokazali da su stope napetosti rasle, a energija opadala kako je pandemija odmicala. Ti trendovi nisu popuštali ni tijekom predaha od karantena i drugih ograničenja, primjerice tijekom ljeta.
- U razdobljima katastrofe vidimo da se društveno-ekonomske nejednakosti koje su već postoje u društvu dodatno povećavaju - kaže Eveline Crone, profesorica razvojne neuroznanosti u društvu na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu. Kao koordinatorica projekta PROSOCIAL objasnila je zašto.
- Djeca koja su već u prednosti u smislu pohađanja dobrih škola ili dovoljne roditeljske podrške, ne pate toliko tijekom školovanja kod kuće. Najviše su pogođena djeca čiji osobni rast ovisi o školi - objašnjava.
Obrazac je jasan diljem Europe i šire: obitelji i zajednice koje su već bile u ekonomski nepovoljnom položaju pretrpjele su još teže posljedice bolesti Covid-19.
Odrastanje u izolaciji
- Zatvaranja u vezi s bolešću COVID-19 prisilila su obitelji da žive zajedno, često u malim kućama, tijekom dugih razdoblja - kaže Lucie Cluver, profesorica na Sveučilištu Oxford, Ujedinjena Kraljevina, i koordinatorica projekta HEY BABY, čiji je cilj procijeniti putove za promicanje otpornosti obitelji.
Prof.Cluver kaže da je to stvorilo ogroman stres za obitelji, 'povrh ekonomskih učinaka bolesti Covid-19, uključujući smanjenje prihoda i gubitak posla'.
Projekt HEY BABY otkriva i povezani globalni porast nasilja u obitelji, uključujući partnersko nasilje i nasilje nad djecom. Sve to utječe na mentalne probleme djece izravno kao i kroz povećanje virtualnog vršnjačkog nasilja.
Škole, pored obrazovanja, pružaju učenicima utočište od obiteljskih drama, rutinu, aktivnosti i osjećaj zajedništva. Zatvaranje škola poremetilo je ili prekinulo ovu podršku učenicima i roditeljima.
Umjesto toga, učenici su se morali suočiti sa školovanjem kod kuće, a mnoge su obitelji i s tim vodile borbu. Školovanje kod kuće u najmanju ruku zahtijeva tihu prostoriju i pristup računalu, resurse koje neka kućanstva ne mogu lako osigurati, pogotovo ako su pretrpana. Obrazovanje kod kuće učinkovitije je kada roditelji nadziru i kada su dostupni za pitanja, ali to nažalost nije uvijek moguće.
Pozitivna strana
Mnogi bi očekivali da će mladi pod stresom i bez podrške destruktivno izražavati svoje frustracije.
- Definitivno smo primijetili da su mladi ljudi razvili više negativnih osjećaja tijekom pandemije. No, s druge strane, uočili smo potrebu da pruže podršku prijateljima. A to se povećavalo kako je pandemija odmicala. To nazivamo prosocijalnim iskustvima jer su to društveni činovi usmjereni ka dobrobiti drugih - kaže prof. Crone.
Projekt PROSOCIAL također je istraživao kako su mladi usmjeravali pomoć prema prijateljima i obitelji. Mladi u dobi od 18 do 25 godina izvijestili su o više prosocijalnih iskustava prema svojim obiteljima, dok su iskustva prema prijateljima dosegla vrhunac u dobnoj skupini od 15 do 17 godina. Ovi zaključci nisu bili povezani sa socio-ekonomskim čimbenicima. Istraživači projekta PROSOCIAL također su primijetili da je pomaganje drugima povezano s povećanjem životne energije, pokazujući da je pružanje pomoći drugima osnovna potreba adolescenata.
- Jedna od najvećih zabluda o adolescenciji jest da je to samo vrijeme nevolja. Naravno, u svakoj obitelji postoje neke napetosti. Međutim, ideja da se svi adolescenti razvijaju u bezobzirne riskantne osobe krivo je shvaćanje - nastavlja prof. Crone.
Premda je većina mladih osjetljiva na nagrade, samo oko 10 do 15 posto njih upada u probleme s pretjerano rizičnim ponašanjem. Mladi u problemima često dobivaju najviše pažnje. Međutim, rezultati projekta PROSOCIAL pokazuju da se većina adolescenata razvija u društveno obzirne i predane mlade ljude koji osjećaju urođenu potrebu da daju svoj doprinos.
Tim koji je radio na projektu PROSOCIAL otkrio je da se ista regija mozga koja odgovara osobnim nagradama (ventralni striatum) također aktivira pomaganjem drugima. To je dovelo do novog shvaćanja mozga adolescenata kao zrelog za društveno učenje, te da je pružanje mogućnosti mladima da pomognu drugima od vitalnog značaja za njihov razvoj.
- Prosocijalne prilike pomažu adolescentima da vide perspektive drugih ljudi te im istovremeno daju dobar osjećaj. Svi imamo temeljnu potrebu da budemo dio grupe i da budemo važni drugima oko nas, a ta se potreba posebno povećava tijekom adolescencije. Pomagati drugima dobar je osjećaj - kaže prof. Crone.
Savjeti i pjesme za obitelji
Ljudima je potrebna podrška kako bi se nosili sa stresnim trenucima. Prava podrška mladima i njihovim obiteljima može biti od velikog značaja.
Projekti HEY BABY i RISE surađivali su zajedno vodeći odgovor na hitne slučajeve roditeljstva tijekom pandemije bolesti Covid-19 u suradnji s Roditeljstvom za cjeloživotno zdravlje, inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Europske komisije.
Dr. Jamie Lachman, viši znanstveni istraživač i suradnik na Sveučilištu Oxford, vodio je suradnju zajedno s prof. Cluver.
- Sredstva Europskog istraživačkog vijeća i drugih partnera bila su ključna za brzi odgovor na situaciju i izgradnju međuagencijske suradnje koja je odobrila i podržala širenje roditeljskih resursa na globalnoj razini - kaže Lachman.
Rezultati su bili temelj za savjete za obitelji. Savjete je primilo 210 milijuna ljudi u 198 zemalja i teritorija diljem svijeta, a njima su se koristile 33 nacionalne vlade, uključujući mnoge u Europi. Tim brodvejskih skladatelja i producenata čak je i prilagodio te savjete u pjesmu.
Savjeti se odnose na kvalitetno provođenje vremena s djecom, pohvale za dobro ponašanje, roditelje koji govore djeci kakvo ponašanje žele, stvaranje rutine, osjetljivo reagiranje na loše ponašanje i podršku obiteljima koje su bolesne i koje su pretrpjele gubitke uslijed bolesti Covid-19. Savjeti također pomažu roditeljima da se brinu o sebi. Prof. Cluver sažela je jednu od najjednostavnijih i najkorisnijih roditeljskih taktika.
- Kad poželite vrisnuti ili nešto baciti, pokušajte odvojiti trenutak i izbrojati do 10, polako udišući i izdišući. Ako možete otići u drugu sobu, odlično, a ako ne, na trenutak skrenite pogled. Samo si dajte priliku da se smirite prije nego što išta kažete ili učinite. To stvarno može pomoći - kaže.
I mladima je potreban savjet. Esteban de Manuel Keenoy direktor je Instituta za istraživanje zdravstvenih usluga u Španjolskoj i koordinator projekta UPRIGHT. Predvodio je kolektivni timski odgovor na pitanja časopisa Horizon. Skupina je izjavila da se otpornosti može naučiti, ali i da je od vitalnog značaja da se mlade tomu pouči prije nego što naiđu na ozbiljne probleme. To bi djeci i adolescentima omogućilo da bolje se bolje razvijaju u većini situacija i da izbjegnu pojavu mentalnih bolesti kao odgovor na stresne događaje.
Projektom UPRIGHT ispitivalo se učenje o otpornosti, uključujući uloge obitelji i škole. Ne iznenađuje da je studija zaključila da obitelji ili primarni skrbnici igraju glavnu ulogu u emocionalnom obrazovanju. Obitelji koje pružaju sigurno i odgojno okruženje najbolje su za razvoj samopouzdanja, unutarnje snage i samopoštovanja. Ipak, i škole igraju važnu ulogu, pogotovo jer je doba školovanja idealno razvojno razdoblje za stjecanje tako važnih životnih vještina.
Tim koji je radio na projektu UPRIGHT osmislio je interventni program u kojem su cijele zajednice 17 škola iz pet zemalja obučavane kako za osobne, tako i za vještine otpornosti zajednice.
Također, 22 školske zajednice poslužile su kao kontrolna skupina za usporedbu učinkovitosti intervencije. Oni su zajedno podučavali 18 vještina mentalnog zdravlja u četiri široke kategorije (suočavanje, učinkovitost, osvještavanje i socijalno-emocionalno učenje) kao predmet odvojen od normalnog školskog kurikuluma.
Skupina koja je sudjelovala u programu preokrenula je trend pogoršanja mentalnog zdravlja mladih uočen tijekom pandemije, vrativši se gotovo na razinu prije pandemije.
Opadajući trend mentalnog zdravlja mladih nije beznadan slučaj. Premda mladi ljudi općenito imaju malo kontrole nad svojom situacijom, mnogi su ipak prihvatili izazov uspješno se suočavajući s poteškoćama uzrokovanim pandemijom bolesti Covid-19 tako što pomažu drugima da se i sami suoče s tim poteškoćama. To, u kombinaciji s pretvaranjem obuke o otpornosti u normalan dio školskog života i pružanjem mogućnosti za doprinos, može donijeti značajne razvojne promjene koje štite od mentalnih bolesti. Podrška mladima pomaže svima.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
