Znanstvenici tvrde da su muškarci i žene iz doba Vikinga bili jednaki jedni drugima, posebno u usporedbi s drugim europskim regijama koje su više voljele dječake
BILE SU SNAŽNE I ZDRAVE
Vikinške žene u Skandinaviji su bile ravnopravne s muškarcima
Vikinško je društvo možda bilo glavni primjer rodne ravnopravnosti prije jednog tisućljeća kada žene u velikom dijelu Europe nisu bile toliko cijenjene kao njihovi muški kolege. Novo istraživanje tvrdi da je ovo rano stajalište moglo doprinijeti prosperitetu skandinavskih naroda danas.
POGLEDAJTE VIDEO: Sol Geirsdottir kraljica je Vikinga i oblači se kao njeni predci
Pokretanje videa...
01:26
Koristeći arheologiju za praćenje zdravlja i prehrambene jednakosti kod Skandinavaca koji su živjeli između 8. i 11. stoljeća, znanstvenici u časopisu Economics & Human Biology pišu da su muškarci i žene iz doba Vikinga bili izvanredno jednaki, posebno u usporedbi s drugim europskim regijama koje su više isticale dječake .
- Pretpostavili smo da ako bi djevojke i žene imale manje hrane i njege od muških članova društva, da bi im to više i naštetilo. Mjera u kojoj se vrijednosti razlikuju između muškaraca i žena je također i mjera jednakosti unutar stanovništva - rekla je istraživačica Laura Maravall u izjavi.
Istraživači sa Sveučilišta u Tubingenu analizirali su zube i kosture skandinavskih ostataka starih tisućama godina kako bi usporedili zdravlje muškaraca i žena koristeći podatke iz Europskog projekta globalne povijesti zdravlja, baze podataka na čitavom kontinentu koja uključuje studije o ljudskim kosturima s više od 100 europskih nalazišta u posljednjih 2000 godina. Otkrili su da su caklina u zubima, kao i duljina bedrene kosti, relativno jednaka u muškaraca i žena. Da nedostaje jednakosti, znanstvenici tvrde da bi pothranjena ili bolesna djeca imala trajno oštećenje zubne cakline u stanju poznatom kao linearna hipoplazija cakline.
Umjesto toga, zdravstvene vrijednosti bile su relativno slične kod oba spola, što znači da su dječaci i djevojčice imali sličan pristup hrani i drugim resursima. Ta su otkrića potvrđena analizom duljine bedrene kosti jer bedrena kost sadrži podatke o visini, što može biti pokazatelj dobrog zdravlja i dovoljne prehrane.
- Takve žene u nordijskim zemljama mogle su dovesti do popularnih mitova o Valkirama: one su bile snažne, zdrave i visoke - rekao je koautor studije Jörg Baten, dodajući da je urbani život bio drugačiji. Švedski gradovi Lund i Sigtuna, na mjestu današnjeg Stockholma, i u Trondheim u Norveškoj, razvili su klasni sustav do ranog srednjeg vijeka. Žene tamo nisu imale jednaku jednakost kao njihove sestre na selu, tvrdi Baten.
Istraživači tvrde da je jednakost možda bila povezana s vrstom posla. Uzgoj usjeva uglavnom se doživljavao kao muški zadatak jer zahtijeva 'veću mišićnu snagu', ali uzgoj stoke omogućio je ženama da doprinesu obiteljskim prihodima, zauzvrat podižući svoj položaj u društvu.
Skandinavske žene općenito su bile u boljem položaju od žena u drugim europskim regijama, posebno u mediteranskim i istočnoeuropskim gradovima, i mogle su zadržati svoje mjesto u društvu u posljednjih 1000 godina, u industrijskom dobu i dalje. Istraživači tvrde da je to razlog zašto Norveška, Danska, Švedska i Finska danas imaju tako visoko mjesto u pogledu obrazovanja, zdravstva, ekonomskog prosperiteta i očekivanog životnog vijeka, piše Ifl Science.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
