Vino u bocama svakog je mjeseca podložno sitnim promjenama zbog mjesečeva ciklusa. Stručnjaci koji se bave biodinamikom otkrivaju da je vino 'najboljeg okusa' kada vladaju zračni i vatreni znakovi
NIJE SVAKI MJESEC ISTI
Želite da vaše vino ima bolji okus? Evo kada ga trebate piti
Stručnjak za vina iz poznate britanske vinarije Aldi, Sam Caporn, kaže kako neki uzgajivači koji prate biodinamički uzgoj vjeruju da ciklus Mjeseca i zvijezde utječu na okus nekog vina. Svaki od dvanaest mjeseci tijekom godine, koji obilježavaju i određeni znak zodijaka, vinu daje poseban okus.
Postoje četiri "kategorije" okusa, a naziv svake kategoriji odgovara dijelu biljke koji uspijeva u tim mjesecima. Razdoblje "korijena" tako obilježavaju znak Djevice, Jaraca i Bika, razdoblje "cvijeta" obilježava Vaga, Vodenjak i Blizanci, razdoblje "lista" je u Škorpionu, Ribama i Raku, a razdoblje "voća" u Strijelcu, Ovnu i Lavu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:09
Dani voća i cvijeća smatraju se najboljim za ispijanje vina, tvrde proizvođači biodinamike. To znači da se najbolje vino smatra onim u mjesecima zračnih i vatrenih znakova. Sada u znaku Vodenjaka možemo uživati u finom okusu vina, sve do 19. veljače.
U mjesecima "cvijeta" ili "voća" bijela vina navodno imaju aromatičniji okus, dok crvena imaju "mekanije" tanine. Suprotno tome, vina mogu biti "prigušena" ili "grubljeg" okusa u dane "korijena" (obilježavaju ih zemljani znakovi) i "listova" (obilježavaju ih vodeni znakovi).
Ovaj pristup okusu povezan je s metodom sadnje poznatijom kao biodinamička sadnja odnosno biodinamička poljoprivreda - oblik organskog uzgoja koji uključuje određene astrološke i duhovne principe i prakse.
Poljoprivrednici koriste položaj Mjeseca i zvijezda da bi odlučili kada će grožđe (ili druge kulture) saditi i brati.
Međutim neki stručnjaci kažu da se osim zbog kalendara okus (odnosno kako nešto doživljavamo) može mijenjati zbog mnoštva drugih čimbenika koji mogu utjecati na našu sposobnost raspoznavanja okusa.
- Tema biodinamičkih vina je zaista fascinantna i obično izaziva popriličnu strast i skepticizam - kaže Sam.
Ali neki od najprestižnijih proizvođača vina na svijetu već su usvojili su ovu metodu, uključujući Domaine de la Romanée Conti u Francuskoj.
- Ideja uzgajivača grožđa koji se savjetuju s Univerzumom, doista djeluje pomalo otkačeno, ali mnogi ljudi vjeruju da to jako utječe na kvalitetu i život tla te općenito zdravlje uroda, pa i grožđa. U svijetu vina postoji izraz da se u vinogradu prave sjajna vina. I ja sam ljubitelj vina načinjenih na ovaj način - otkriva.
Što je biodinamički uzgoj?
Kao i biodinamička poljoprivreda općenito, tako se i biodinamički uzgoj grožđa temelji na učenjima dr. Rudolfa Steinera (1861-1925), austrijskog filozofa i mističara podrijetlom iz Međimurja (rođenog u mjestu Donji Kraljevac), osnivača antropozofskog pokreta (za kojeg drugi tvrde da je to pseudofilozofski nazor prema kojem navodno čovjek intuicijom i bez razmišljanja može spoznati natprirodne svjetove), spiritualističko-mističke doktrine, koja je u srži biodinamičkog uzgoja bilja. Njegovo slavno „Predavanje iz poljoprivrede“, 1924. godine, preteča je dobrom dijelu organskog pokreta u poljoprivredi. Biodinamički pristup smatra se konačnim, krajnjim oblikom organske poljoprivrede.
Budući da se radi o "pobuni protiv agrokemikalija", u biodinamičkom uzgoju grožđa zabranjena su kemijska gnojiva, herbicidi, pesticidi, sintetski sistemski fungicidi i slično. Vinograd se smatra jedinstvenim entitetom, uključujući tlo, koje ne ovisi (ili ne bi trebalo ovisiti) o spomenutim gnojivima. Među ekstremnije načine biodinamičkog uzgoja vinove loze svrstava se onaj koji sve poslove u vinogradu od sadnje do rezidbe itd., kao i primjenu dopuštenih preparata i svih poslova u vinariji obavlja u skladu s mjesečevim mijenama, položaju planeta, ritmom prirode, kozmičkim ritmovima s punim razumijevanjem tih sila, razumijevanjem ekološkog, energetskog i spiritualnog u prirodi. Ključ uspjeha, prema Steineru, leži u našem etičkom i skladnom odnosu s tlom, vegetacijom, životinjskim svijetom i jednih s drugima. Preparate koji se primjenjuju u biodinamičkom uzgoju mnogi smatraju bizarnima i ekscentričnim. Za njegu tla, koristi se isključivo prirodni kompost, a za njegu čokota biljni čajevi i biljne smjese od koprive (Urtica dioica), kamilice (Matricaria chamamilla), maslačka (Taraxsacum officinale), odoljena (Valeriana officinalis), hajdučke trave -stolisnik (Achillea millefolium) i tek u malim dozama sumpor i bordoška juha.
Biodinamički uzgoj, tvrde njegovi zagovornici, maksimalno ističe osobnost parcele. Poput homeopatskog liječnika, biodinamički poljoprivrednik analizira zemlju, utvrđuje gdje je izgubljena ravnoteža i ponovno je uspostavlja. Cilj je zemlju vratiti u samoodrživi habitat koji sam sebe regulira, objašnjeno je na stranici Vinopedia.hr.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
03:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
