Povišena razina hormona stresa (kortizola) u tijelu žena može spriječiti ovulaciju. U istraživanju je sudjelovalo 4769 žena u dobi od 21 do 45 godina koje su pokušavale postati majke
STRES UNIŠTAVA PSIHU I TIJELO
Ne možete zatrudnjeti? Možda je za to kriv posao koji radite...
Znanstvenici sa Sveučilišta Boston u SAD-u napravili su studiju kojom su obuhvatili gotovo 5000 žena, sve one pokušavale su ostati trudne. Usporedili su izloženost stresu sa šansom za začećem i otkrili da je kod žena koje su prijavile da osjećaju najveći pritisak zbog obaveza na poslu i kod kuće šansa da će zatrudnjeti čak 25 posto manja.
- Ženama koje pokušavaju dobiti dijete trebalo bi pojasniti važnost postizanja zdrave ravnoteže između posla i obiteljskog života te im pomoći da to realiziraju - objasnila je epidemiologinja dr. Amelia Wesswlink, glavna autorica studije.
- Ova studija definitivno ne dokazuje da stres uzrokuje neplodnost, ali pruža dokaze koji potkrepljuju povezanost mentalnog zdravlja sa dobrobiti tijela - dodala je.
U njezinom istraživanju naziva PRESTO sudjelovalo je 4769 žena u dobi od 21 do 45 godina te 1272 muškarca starijih od 21 godine. Pratili su parove 12 mjeseci ili do začeća. Proučili su i podatke muškaraca te i kod njih povezivali stres sa neplodnošću, međutim nisu pronašli toliko negativan utjecaj kao što stres ostavlja na žene koje pokušavaju dobiti dijete, prenosi Daily Mail.
Razinu stresa američkih i kanadskih državljana mjerili su pomoću instrumenta koji nazivaju - skala percepcije stresa (PSS).
Istražili su kako sudionici doživljavaju svoj život te uzeli u obzir i njihovu rasu, etničku pripadnost, dohodak, način prehrane, navike spavanja i učestalost spolnih odnosa. Otkrili su da i žene mlađe od 35 godina imaju problema sa začećem ukoliko su pod stresom.
Ranija istraživanja pokazala su kako povišena razina hormona stresa (kortizola) u tijelu žena može spriječiti ovulaciju. Žene koje rade vrlo stresne poslove pod većim su rizikom od nemogućnosti začeća.
Znakovi da ste lošijeg zdravlja i izgleda zbog stresa
Osip - Ako vam se na koži naglo pojave crvene kvržice koje svrbe, za to bi krivac mogao biti stres - ne alergija na nešto. Kada je tijelo pod prevelikim stresom, imunološki sustav u tijelu slabi i teže mu je boriti se protiv bolesti. To je razlog zašto koža postaje previše osjetljiva na vanjske faktore - sapun, hladnoću ili vrućinu, na losion, deterdžent...
Debljanje - Stres potiče pojačano otpuštanje kortizola, hormona stresa koji narušava sposobnost tijela da obradi šećere u krvi. Zbog toga se mijenja i način na koji tijelo metabolizira masnoće, proteine i ugljikohidrate, a to može dovesti do gomilanja viška kilograma. Stres je, također, često krivac za okretanje nezdravim prehrambenim navikama i prejedanju.
Glavobolja - Ako nikada niste previše patili od glavobolje, a u zadnje vrijeme je imate često - razlog tome može biti previše stresa u vašem životu. Stres oslobađa određene kemikalije u mozgu koje mogu uzrokovati promjene na živcima ili krvnim žilama.
Nadutost i žgaravica - Stres može poremetiti rad probavnog trakta na više načina - potiče povećanu proizvodnju želučane kiseline što vodi žgaravici. Također, usporava probavu hrane iz želuca, a to uzrokuje plinove i nadutost. Kada se problemi s probavom nastave u debelom crijevu, mogući su i proljev ili grčevi.
Česte prehlade - Stres oslabljuje imunitet zbog čega možete postati skloniji prehladama. Istraživači sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu zarazili su volontere virusom prehlade. Dio njih bio je pod stresom i kod njih je bilo dvostruko više oboljelih nego u grupi u kojoj stresa nije bilo.
Akne - Ako inače imate lijepo lice i niste u godinama u kojima bi vas mogli nazvati tinejdžerom, a pojavile su se akne, to može biti zbog stresa. I u ovom slučaju za to je zaslužno pojačano lučenje kortizola. Tada žlijezde proizvode više masnoća, a višak ostaje zarobljen u folikulama zajedno s prljavštinom i mrtvim stanicama kože pa se pojavljuju akne.
Zbrka u glavi - I psihičke bolesti nastaju zbog stresa. Previše kortizola u tijelu otežava koncentraciju i fokusiranje. Sve to vodi do problema s pamćenjem, depresije i tjeskobe.
Ispadanje kose - Jak i dugotrajan stres rezultira tzv. fazom odmaranja folikule dlake. To rezultira pojačanim ispadanjem kose. Također, može uzrokovati to da imunološki sustav napadne folikule te će i u tom slučaju kosa ispadati. Kosa može oslabjeti i zbog nedostatka željeza u organizmu, prenosi Reader's digest.
Top savjeti kako se opustiti i vratiti mentalnu čvrstoću
Spisateljica Emma Young osjećala je zbrku u glavi, gubila kontrolu i bila nezadovoljna. Osjećala je gomilanje stresa i nezadovoljstva u sebi i odlučila nešto promijeniti.
- Osjećala sam da nisam bolesna, ali mentalno stanje bilo mi je nestabilno. Gubila sam živce sa djecom, bila razdražljiva u društvu supruga, brinula je zbog pogrešaka koje možda nije ni napravila - opisala je Emma svoj raniji život.
Odlučila je napraviti plan od šest koraka i držati ga se. Ubrzo se počela osjećati poletnije, optimističnije i sretnije. Ovo su njezini savjeti kako se nositi sa stresom:
1. Postavljajte si izazove
Svaki izazov koji uspješno završite ispunit će vas ponosom i podići samopouzdanje. S vremenom ćete osjećati da možete više. Izazovi neka ne budu preveliki, ali ipak vas moraju izvući iz zone života u kojoj se osjećate ugodno. To može biti neki sport i postizanje određenih rezultata ili avantura u prirodi.
2. Postavite si ostvarive ciljeve
Svaki cilj koji ste postavili u životu i do njega stigli, ispunit će vas zadovoljstvom i srećom. Ali, ciljevi moraju biti dostižni, a ne predaleki od vaših mogućnosti jer to može biti frustrirajuće.
Recimo, odlučite da ćete u mjesec dana izgubiti tri kilograma, to i napravite. Kad nešto odlučite, razmišljajte o tome pozitivno. Npr. ne razmišljajte kako morate izgubiti kilograme već što ćete time dobiti. To je odlična motivacija.
3. Duboko udahnite
Duboki udah pomaže stvaranju energije i boljoj koncentraciji na cilj, na ono što želite napraviti ili postići. Ako počnete osjećati paniku u određenoj situaciji, usporite disanje na pet udisaja u minuti. Otprilike šest sekundi udišite zrak pa ga oko šest sekundi izdišite.
4. Ne sugerirajte si da nešto ne možete
Ako sami sebi govorite da nešto ne možete, tada to nećete ni napraviti. I obrnuto. Pozitivan stav donosi pozitivne rezultate. Odvojite 15 minuta dnevno i koncentrirajte se na sebe.
Dopustite si da budete sami sa svojim mislima i razmišljajte pozitivno, o lijepim stvarima u životu, planovima... Mentalno jaki ljudi pozitivno razmišljaju o svemu. Za njih je čaša uvijek napola puna, a ne napola prazna, kao što to vide pesimisti.
5. Vježbajući tijelo, vježbate i um
Tjelovježba može transformirati vaš um jer je odlična u borbi protiv stresa i depresivnih stanja. Odete li liječniku i požalite se da ste depresivni, dobit ćete tablete. Ali, vježbanje ima daleko bolji učinak, a ne izaziva neželjene nuspojave.
Razlog tomu je to što fizički napor regulira razinu hormona u tijelu. Pomaže i rastu novih moždanih stanica. Vježba ne mora biti isključivo u teretani. Pomaže i vrtlarenje, kućanski poslovi, šetnja... najmanje 15 minuta dnevno. Ako u životni stil ubacite i jogu ili dizanje utega, neka to bude dva puta tjedno.
6. Vrijeme za opuštanje
Sjednite, zatvorite oči i opustite mišiće. Dišite polako. U glavi odaberite riječ koju ćete tiho ponavljati u sebi kod svakog izdaha. To može biti riječ ljubav, mir, sreća... Primijetit ćete pregršt misli koje će vam ispuniti um. Ponovo udahnite, izdahnite i ponovite riječ.
Neka to traje deset do 20 minuta. Na kraju ćete osjetiti kako vam ugodna toplina prolazi tijelom. Ova vježba dokazano oslobađa od stresa, tjeskobe i pomaže kontrolirati emocije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
