Obavijesti

Lifestyle

Komentari 4
Foto: unsplash/ILUSTRACIJA
SVIMA POZNATO

Znanost iza odgađanja: Zašto to radimo, pa i s malim stvarima?

Kad odgađamo male poslove i zadatke s popisa onog što trebamo obaviti, oni se često iz sitnica pretvore u velike stvari koje nas živciraju. Znanstvenici objašnjavaju zašto onda to i dalje radimo

To može biti kratki e-mail kolegi koji vam se ne sviđa. Možda je riječ o nekoj papirnatoj dokumentaciji; dotjerivanje proračunske tablice ili fakture koju treba podnijeti. To bi mogao biti čak i kratki telefonski poziv vašem šefu - nešto što će potrajati samo minutu, a opet, iz nekog razloga, to nastavljate odgađati. Ili one knjige koje morate vratiti u knjižnicu već danima, a baš vam se ne da...

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

Psiholog Igor Mikloušić 01:03

Dulje razmišljamo o tome nego što nam treba da obavimo

Ako vam za nešto treba samo pet minuta, na kraju se zapitate, zašto to, zaboga, niste učinili ranije? Gubite vrijeme razmišljajući koliko je to dosadno, a 'iznenađujuće', to ne znači da zadatak nestaje. Umjesto toga, on se zadržava, postajući od malene stavke s popisa obaveza trajno nadražujuće sredstvo potpuno nesrazmjerno resursima potrebnim za njegovo rješavanje.

Sićušni zadaci tako zauzimaju neobično veliku količinu prostora u našim umovima. Ipak, postoje jednostavni načini na koje ih možemo vratiti natrag na njihovu pravu veličinu, a to započinje razumijevanjem kako im to točno dopuštamo da se prikazuju tako velikima. Zatim, preoblikujući svoj pristup zadacima, prebacujući emocionalni odgovor i uvježbavajući malo suosjećanja, možemo raditi na osvajanju malih stavki popisa obaveza koje nas tako muče, kažu stručnjaci za BBC.

Zašto sićušni zadaci postaju velika čudovišta

- U svojoj srži odugovlačenje uključuje dobrovoljno odgađanje namjeravanog zadatka, unatoč tome što znamo da će situacija postati samo gora - objašnjava Fuschia Sirois, profesorica psihologije sa Sveučilišta Sheffield u Engleskoj.

Razne vrste ljudi kažu da je odugovlačenje dobro za ovo ili dobro za ono, ali ugrađeno je u definiciju je da nijedan oblik odgađanja nikad nije dobar za vas.

Ljudi koji kronično odugovlače imaju tendenciju imati veću razinu stresa, loše obrasce spavanja i lošije izglede za posao, posebno kada je riječ o napredovanju u uloge u kojima je potrebna autonomija i donošenje odluka. Što se tiče mentalnog zdravlja, odugovlačenje je također povezano s depresijom i tjeskobom. To na sličan način može potkopati odnose, jer kad odugovlačimo, na kraju kršimo obveze i prema drugima.

Lako je razumjeti zašto odugovlačimo s velikim zadacima; mogu biti zastrašujući ili mentalno iscrpljujući i zahtijevaju puno vremena, energije i zalaganja. S druge strane, mali zadaci mogu dovesti do posebno dosadnog oblika odugovlačenja. Sirois kaže da ih ne odugovlačimo jer ih smetnemo s uma nego radije svjesno i namjerno odabiremo da odložimo nešto što bi moglo pobuditi sumnju, nesigurnost, strah ili osjećaj nesposobnosti.

To jednostavno postaje čudovišna stvar - krtičnjak koji je sada planina

To bi moglo biti nešto jednostavno poput podnošenja papirnatih prijava ili promjene spremnika s tintom na printeru kad to inače ne radite, ili nešto malo zahtjevnije, na primjer pisanje kratke e-pošte kolegi kad se bojite njihova odgovora. I premda mnogi vjeruju da odgađanje takvih zadataka ima veze s lošim upravljanjem vremenom, Sirois kaže da se zapravo radi o upravljanju raspoloženjem.

Pokrenite se, ne budite žrtva! 'Nikad nemojte reći da nemate izbora, jer on uvijek postoji'
Pokrenite se, ne budite žrtva! 'Nikad nemojte reći da nemate izbora, jer on uvijek postoji'

Nije krivo vrijeme, već raspoloženje

- Oni koji stalno odgađaju stvari nisu sretni lijeni ljudi koje je 'baš briga' za sve. Zapravo su stvarno samokritični i puno se brinu zbog svog odugovlačenja - ističe Sirois.

Ta im briga stoji u mislima i crpi njihove kognitivne resurse, smanjujući njihovu sposobnost rješavanja problema. Natjera ih da se zapitaju što nije u redu s njima. Zašto jednostavno ne mogu napraviti tu sitnicu? A onda počinju razmišljati o zadatku, povećavajući svoje negativne osjećaje prema njemu i ometajući svoju sposobnost da ga razumno gledaju onakvim kakav jest.

- Dakle, dobili ste tu malu stvar oko koje ste imali malo neizvjesnosti, a sada ona prerasta u veliku stvar sa svim tim strahom i neizvjesnošću - kaže Sirois. 

Još jedan razlog zbog kojeg se mali zadaci mogu gomilati jest taj što im često nedostaju iste vrste snažnih rokova i struktura koje podrazumijevaju veći zadaci; pretpostavljate da ih jednostavno možete ubaciti negdje tijekom dana. Dakle, lakše je imati reakciju izbjegavanja jer, za razliku od velikih zadataka, za koje smo izdvojili dio vremena, ne postoji ništa što vas tjera da odmah radite male zadatke.

Kako se riješiti sitnih zadataka

Pa, kako se motivirati za rješavanje zadatka kojeg se bojimo? Timothy Pychyl, profesor psihologije sa Sveučilišta Carleton u Ottawi i autor knjige 'Rješavanje zagonetke odugovlačenja', kaže da motivacija često slijedi akciju. Dakle, ako nešto odmah napravite, a da prije toga ne razmišljate zašto to ne želite učiniti, dugoročno će vam možda biti bolje.

- Sljedeći put kad osjetite da cijelo vaše tijelo vrišti: 'Ne želim, ne sviđa mi se', zapitajte se koja je sljedeća radnja koju morate poduzeti da bi obavili taj mali zadatak - objašnjava.

Ono što se tada događa je da skrećete pozornost sa svojih osjećaja na svoju akciju. Ovaj proaktivni mentalitet može vam pomoći da zaobiđete nepotrebno odgađanje i brigu. 

Studija koju je Pychyl proveo na studentima pokazala je da su, kad su zapravo započeli zadatak, ocijenili ga daleko manje teškim i stresnim nego kad su ga odgađali.

- Riječ je o tome da prepoznate da stvari oslikava vaše emocionalno stanje - objašnjava on.

Pychyl kaže da će vam rad na smanjenju vašeg emocionalnog odgovora pomoći u boljem rješavanju malih zadataka. Odgađamo puno sitnica i one postaju velike u našim mislima jer doživljavamo 'otmicu amigdale', kaže, misleći na trenutni emocionalni odgovor koji je izvan mjere sa stvarnom stvari koja ga je pokrenula.

- Imamo negativnu reakciju čim pomislimo na zadatak i koju potom hranimo negativnim emocijama - ističe.

Još jedan trik za rješavanje manjih zadataka je smještanje ih unutar većih. Pokušajte pronaći mjesto gdje se zadatak uklapa u vašu uobičajenu rutinu, predlaže Pychyl, napominjući da usisava svoju kuću tijekom 15 minuta koliko mu treba da se zobena kaša skuha svako jutro.

Ne samo da će to pomoći u izbjegavanju osjećaja izgubljenog vremena tijekom zadatka, već ćete upotrijebiti vanjski poticaj većeg zadatka kako biste prikrili negativne reakcije koje biste mogli imati na manji.

Za vrijeme pandemije sitnice nas još više živciraju

Sirois kaže da se sjećamo emocionalnih odgovora koji su pokrenuli prošlo odugovlačenje.

- Ako se sjećate negativne emocije, jedan od načina da je raspršite i uđete u način provjere stvarnosti je da počnete razmišljati o tome kako možete preoblikovati zadatak - kaže ona.

Na primjer, na zadatak možete gledati kao na priliku za učenje nove vještine. Ako ovo možete spojiti odmah na početku tako što ćete ga preoblikovati - možda u nešto što bi moglo biti zabavno ili ugodno - to je vrlo važno.

Još jedan trik kada je nešto jednostavno dosadno je 'promijeniti perspektivu iz koje gledate zadatak' kako biste si pomogli u smanjivanju negativnih osjećaja promjenom emocionalne perspektive od samog početka.

Karijere u hibernaciji: Dali bi otkaz, ali neće zbog pandemije
Karijere u hibernaciji: Dali bi otkaz, ali neće zbog pandemije

- Zvuči pomalo glupo, ali zapravo je prilično moćno - dodaje Sirios.

I Pychyl i Sirois kažu da je važno ne gristi se previše, posebno s obzirom na dodatne stresove pandemije. Napokon, iako je svako odgađanje kašnjenje, nije svako odgađanje - odgađanje.

- Kašnjenje je dio života. Mogu stvari odložiti i to nije neka vrsta moralnog neuspjeha; to je dio mog praktičnog rezoniranja 'davanja prednosti nečemu pred nečim drugim' - primjećuje Pychyl.

Ako se uhvatite da odugovlačite, oboje kažu da bi malo samoosjećanja moglo biti ključno za povratak na pravi put. Pychyl je autor studije koja je pokazala da su ljudi koji su sebi opraštali manje odugovlačili u budućnosti s istim zadatkom, dok je Sirois napravila studiju o tome kako povećanje samosuosjećanja može biti posebno korisno za smanjenje stresa povezanog s odgađanjem zadataka. 

Komentari 4
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
VIDEO

Dokažite svoje znanje u kvizu: Koliko možete osvojiti bodova?
TESTIRAJTE SE

Dokažite svoje znanje u kvizu: Koliko možete osvojiti bodova?

Samo za čitatelje 24sata donosimo zabavan i izazovan kviz od 25 pitanja u kojem se testira vaše znanje iz filma, zemljopisa, povijesti, glazbe...

'Želim da svekrva i svekar budu što dalje od moje obitelji, znam njihovu staru mračnu tajnu...'
'BILI SMO BLISKI'

'Želim da svekrva i svekar budu što dalje od moje obitelji, znam njihovu staru mračnu tajnu...'

Nakon što je otkrila detalje iz djetinjstva, žena po imenu Jodie odlučila je prekinuti sve veze sa obitelji supruga koji je već godinama imao depresivne epizode
Veliki tjedni horoskop: Ovan će biti odlično raspoložen, a Rak planirati brak ili potomstvo
od 14. do 20. travnja

Veliki tjedni horoskop: Ovan će biti odlično raspoložen, a Rak planirati brak ili potomstvo

Djevice će i narednom tjednu mnogo raditi, ali i biti više nego zadovoljni učinkom i rezultatima. Strijelcima će tjedan biti pogodan za zdravstvene zahvate, promjene u prehrani ili rekreaciju