Liječnici apeliraju: Necijepljene bebe od hripavca mogu umrijeti

Nakon što se krajem rujna opasni hripavac proširio Dalmacijom, prvi slučajevi bolesti među djecom zabilježeni su i u Zagrebu. Kod troje učenika jedne zagrebačke osnovne škole potvrđen je hripavac, a zaraženo je i nekoliko njihovih kontakta. Bolest počinje blagim simptomima bez temperature, a prenosi se kapljičnim putem. Prvi tjedan bolesti djeluje kao obična prehlada, a potom može biti popraćena tolikim kašljem da djeca povraćaju, može doći i do težih posljedica, posebice kod dojenčadi.

- Kratka definicija hripavca je dugotrajni i iscrpljujući kašalj bez povišene tjelesne temperature. Kašalj je jače izražen u večernjim i noćnim satima, a roditelje nikakvi drugi simptomi ne mogu upućivati na to da je riječ o hripavcu. Bolest je izrazito neugodna jer značajno reducira kvalitetu života svakoga tko je zaražen jer iscrpljuje, zaraženi ne mogu spavati ili jesti, a nerijetko i povraćaju od kašlja. Najčešće dojenčad, koja nije cijepljena, može razviti teži oblik bolesti, koji zahtijeva primjenu kisika, mjere intenzivnog liječenja, a može izazvati i smrt - kazao je dječji infektolog prof. dr. sc. Goran Tešović.

TROJE ZARAŽENIH Hripavac se pojavio u Zagrebu: 'Procijepljenost je jako niska'

Trenutna situacija u Zagrebu nije alarmantna, ali se prati, a u Splitu je zabilježeno 70 zaraženih. Zabrinjavajuća je niska razina procijepljenosti, koja je u Splitu ispod 86 posto. Cijepljenje protiv hripavca u Hrvatskoj je obavezno od 1959. godine te je to jedno od prvih cjepiva koja su uvedena u nacionalni imunizacijski program. Dojenčad se cijepi u tri navrata, u dobi od 2, 4 i 6 mjeseci.

- Nije to vrlo slaba procijepljenost, ali riječ je o visokozaraznoj bolesti koju je teško kontrolirati, pa bi cijepni obuhvat za kontrolu bolesti trebao biti vrlo visok, od 95 posto ili više. Problem s hripavcem je i kratkotrajna zaštita, što znači da se možemo razboljeti čim cijepna zaštita popusti. To je bolest koja prema, sadašnjim metodama prevencije, ne može biti tako lako iskorijenjena. Imamo i zemlje u Europi koje imaju bolju procijepljenost od nas, a trenutno imaju epidemiju s više od 1000 zaraženih, kao što je Danska - objasnio je Tešović.

Epidemije hripavca najčešće se javljaju u ciklusima od tri do pet godina. Liječnici naglašavaju da je najbolja metoda prevencije od hripavca cijepljenje.

BOLEST SE SVE VIŠE ŠIRI Zbog hripavca je devet beba završilo u bolnici: 'Prenosi se lako, a ugrožena su mala djeca'

Tešović ističe kako se pretpostavljalo da će se bolesti, za koje je bilo jasno da ne mogu nestati, vratiti u epidemiološkim valovima čim popuste mjere uvedene zbog Covida.

- Tako su se vratili i mikroplazma pneumonije, respiratorni sincicijski virus i gripa. Dakle, vratili smo se u pretpandemijsko razdoblje, samo su za neke bolesti brojevi viši, a za neke niži. To su infekcije koje nije jednostavno iskorijeniti - zaključio je Tešović.