Lovci na viruse: Znanstvenici u Africi traže nove prijetnje virusa

U srcu prašume u Gabonu u Srednjoj Africi, specijalni tim pokušava pronaći patogene koji bi mogli dovesti do otkrića novog virusa, prenosi yahoo! news.

Šestorica muškaraca ovih dana istražuju Gabonsku prašumu u srcu Afrike, kako bi pronašli neke nove spoznaje o tome kako se patogeni poput korona virusa prenose sa životinjske na ljudsku vrstu.

Njihov je osnovni cilj istraživanje šišmiša koji žive u takvim okruženjima i za koje se pretpostavlja da su prijenosnici virusa koji je zavladao svijetom.

- Naš je zadatak pokušati pronaći patogene koji bi mogli ugroziti ljudsku vrstu i shvatiti kako se virus prenaša s životinja na ljude - objasnio je Gael Maganga, profesor na Sveučilištu u Francevillu.

Maganga je također jedan od suvoditelja jedinice za prevenciju bolesti u Francevilleu u Interdisciplinarnom centru za medicinska istraživanja. Usto, radi i u jednom od dva afrička ultra-visokorizična laboratorija koji rade na višim razinama sigurnosti.

Prema objašnjenju profesora Maganga šišmiši žive u špiljama, područjima vrlo pogodnim za stvaranje virusa. Topla i vlažna okružja koja najčešće nalazimo u špiljama dovode do prenošenja virusa na životinjsku vrstu - šišmiše, koji obitavaju na tom području.

Kako objašnjava profesor, problem nije u tome što dolazi do zaraze kod šišmiša. Pravi se problem krije o opasnosti prijenosa tih virusa na ljudsku vrstu, za koju oni mogu biti pogubni.  

Ovaj je tim znanstvenika, na čelu s profesorom Magangom, pokušao otkriti pravu prirodu šišmiša, kao i navodnu mogućnost prijenosa virusa na ljudsku vrstu.

Kako bi to otkrili, znanstvenici su krenuli putem špilje i strpljivo čekali nalet šišmiša. Uspjeli su u svom naumu te je u njihovu mrežu uletio jedan šišmiš. Tada je za znanstvenike započelo pravo laboratorijsko istraživanje. 

Na temelju sterilnog brisa iz usta i rektuma šišmiša, tim stručnjaka će biti u mogućnosti analizirati bilo koji virus u nastajanju.

Ljudsko ponašanje uzrok novog virusa

Tim ovih stručnjaka smatra da šišmiši kao životinjska vrsta nisu odgovorni za katastrofu izazvanu pandemijom korona virusa u cijelom svijetu, već za to krive ljudsku vrstu.

Kažu da je pretjerano ljudsko zadiranje u životinjsko stanište dovelo do prenošenja virusa na ljudsku vrstu.

- Danas, s pritiskom stanovništva, intenzivnijim uzgojem ili lovom, kontakt između ljudi i životnija je sve češći i češći - objasnio je Maganga. 

Maganga i tim stručnjaka iz uzetih su uzoraka uspjeli pronaći brojne vrste korona virusa koji cirkuliraju među šišmišima, uključujući i neke koji mogu inficirati ljude. 

Unatoč očitom rizirku, lovci i dalje zalaze u područja prašume loviti životinje - antilope, gazele, majmune i šišmiše. 

Iako je u travnju zabranjena prodaja šišmiša, mještani koji žive u blizini špilja i dalje love životinje i prodaju ih na tržište. 

Problem odvajanja životinjskog i ljudskog svijeta

Prema izvješću koje je u listopadu objavio Odbor za biološku raznolikost UN-a navodi se da u životinjama postoji preko 850 000 virusa koji mogu zaraziti ljude. 

Čak 70% bolesti prisutne su u životinjama, a svake godine oko pet novih bolesti pojavi se kod ljudske vrste.

Veterinarka Pauline Grentzinger koja radi u Nacionalnom parku Lekedi u blizini Francevillea upozorila je na  problem konvencionalnog razmišljanja po kojem se promatra životinjski i ljudski svijet kao dva zasebna svijeta. 

- U zdravstvenim uvjetima, ono što se događa jednoj vrsti ima izravan utjecaj na drugu vrstu. Ako želimo zaštititi ljude moramo raditi na tome da održimo prirodnu faunu - rekla je Grentzinger.