Luka (38) došao na hitnu u Čakovcu. Pregledali su ga i poslali u čekaonicu. Umro je

Luka Palatinuš (38) iz Palovca u Međimurju iznenada je preminuo u noći s 19. na 20. kolovoza i to u čekaonici Županijske bolnice Čakovec, koja je u zadnje dvije godine imala nekoliko incidenata koji su punili medije.

Njegov otac Stjepan Palatinuš pita se kako je mogao umrijeti u čekaonici.

- Luka je na hitni prijem te noći došao zbog visokog tlaka i bolova u prsima. To je bio njegov treći posjet zbog istog problema. Smatram da ga nisu dovoljno ozbiljno shvatili. Njegova supruga je bila s njim. Došli su negdje oko 23 sata na hitni prijem, a oko pola dva je srušio, u čekaonici. Luka je bio treća generacija muškaraca s moje strane koja je imala probleme s tlakom. Ja sam imao visok tlak, moj otac je imao visok tlak, a i Luka. Na hitnom prijemu su mu navodno rekli te večeri 'Pak si došel?'. Ne znam, da sam ja liječnik i da mi mladi čovjek dođe s bolovima u prsima i tlakom 200 ja bih ga ozbiljno shvatio, ja bih ga odmah uzeo na red. Dok su čekali rekao je svojoj supruzi neka mu donese hladne vode. Kada se vratila s vodom, Luke više nije bilo, a molio ih je da ga prime - ispričao je njegov otac Stjepan Palatinuš portalu eMedjimurje.

Bolnica: Uputili smo ga u čekaonicu, predložili smo ponovno vađenje krvi

Županijska bolnica Čakovec u odgovoru za 24sata navodi kako je Luka Palatinuš na Objedinjeni hitni bolnički prijem zaprimljen 19. kolovoza u 22.34 sata.

- Odmah po dolasku pacijentu su uzeti anamnestički podaci s tegobama koje je sam pacijent navodio. Sukladno dobivenim podacima pacijentu je dodijeljena 3. trijažna kategorija - navode iz bolnice.

Dodaju kako je, iako mu je dodijeljena treća trijažna kategorija, odmah pregledan, obrađen i medicinski zbrinut.

- Odmah je izvađena krv, izmjereni tlak i puls, napravljen EKG te je dana inicijalna terapija - tvrde za 24sata iz bolnice.

Oko 23.45 sati, navode, nakon završenih laboratorijskih nalaza koji su, ističu, bili uredni, Luka je pozvan na kontrolni pregled. Predloženo mu je, kažu, ponovno vađenje krvi kroz sat vremena, nakon čega je upućen u čekaonicu jer su tada, kažu, nalazi bili uredni.

A upravo taj dio otvara ključno pitanje: što znači "uredan" nalaz kod pacijenta koji je došao zbog bolova u prsima i izrazito visokog krvnog tlaka te je imao tegobe zbog kojih je, prema obitelji, već ranije dolazio liječniku.

Neslužbeno smo razgovarali s nekoliko liječnika koji nisu bili uključeni u Lukino liječenje. No, ističu, kod pacijenta koji dolazi zbog bolova u prsima i visokog krvnog tlaka liječnik mora razmišljati i o mogućnosti akutnog srčanog događaja (op.a infarkta).

Jedan od problema je, kažu, što se infarkt ne može uvijek isključiti na temelju prvog laboratorijskog nalaza.

- Kod srčanog udara važan je troponin, biomarker oštećenja srčanog mišića, ali njegova vrijednost ne mora biti povišena odmah nakon nastanka problema. Zato se, ovisno o vremenu početka simptoma i kliničkoj slici, rade ponovljena mjerenja nakon određenog vremenskog intervala. Ne može se samo na temelju jednog urednog nalaza reći da sigurno nije bilo srčanog događaja. Pitanje je zbog čega se sumnjalo, koliko su dugo trajale tegobe, kakav je bio EKG i kakav je bio nalaz troponina. Ako se sumnja na akutni koronarni sindrom, pacijenta treba procijeniti u kontekstu svih tih podataka - objašnjavaju liječnici.

Drugo pitanje odnosi se na nadzor pacijenta.

Ako postoji sumnja na ozbiljno srčano zbivanje, osobito kod osobe koja se žali na bolove u prsima i ima izrazito povišen tlak, liječnici ističu kako je izuzetno važno pratiti vitalne parametare pacijenta od krvnog tlaka, pulsa, zasićenosti krvi kisikom i srčanog ritma. Navode da se u takvim situacijama pacijent stavlja na monitor.

- Srčani problemi ne moraju završiti samo postupnim pogoršanjem. Poremećaj srčanog ritma može nastupiti naglo i dovesti do gubitka svijesti i srčanog zastoja. Ključno je pitanje zašto pacijent nije bio pod nadzorom već je poslan u čekaonicu. Ako je pacijent na monitoru, poremećaj ritma ili zastoj srca može se registrirati odmah i medicinsko osoblje može reagirati istog trenutka - objašnjava jedan od liječnika.

U takvim situacijama sekunde, slažu se liječnici, mogu biti presudne.

- Ako pacijent doživi srčani zastoj u prostoru u kojem se nalazi medicinsko osoblje, monitor odmah šalje signale liječnicima i sestrama te se hitno stanje pacijenta odmah prepozna, toga reanimacija i defibrilacija mogu započeti praktički odmah. S druge strane, ako se čovjek sruši sam u čekaonici, potrebno je najprije uočiti da se to dogodilo, prići mu, procijeniti stanje, pozvati tim i započeti reanimaciju. Svaka od tih sekundi može biti važna - objašnjavaju nam liječnici.

Iz Županijske bolnice Čakovec navode da je do naglog pogoršanja Lukina zdravstvenog stanja došlo oko 00.20 sati i da je preminuo usprkos provedenoj reanimaciji u trajanju od 50 minuta.

- Ako je već više puta dolazio na hitnu zbog srčanih problema, te je posljednji put stigao žaleći se na bolove u prsima i s visokim tlakom, onda se nakon prve obrade i čekanja na daljinu obradu pacijenta nikako nije smjelo pustiti da čeka u bolničkoj čekaonici. Morao je biti smješten na hitni bolnički odjel prikopčan na monitor koji bi mu pratio sve parametre i na vrijeme upozorio medicinsko osoblje koje bi mu moglo pružiti hitnu pomoć. Ovako se izgubilo dragocjeno vrijeme dok je bio u čekaonici - smatraju liječnici.