Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Vlada i lokalna te regionalna samouprava, prema procjenama Instituta za javne financije, vlasnici su dionica i udjela u poduzećima u vrijednosti oko 35 milijardi eura, kaže ekonomist Damir Novotny
Ekonomist Damir Novotny podsjeća kako međunarodne institucije uporno naglašavaju da se ne upravlja dobro državnim poduzećima ni državnom imovinom.
- Vlada i lokalna te regionalna samouprava, prema procjenama Instituta za javne financije, vlasnici su dionica i udjela u poduzećima u vrijednosti oko 35 milijardi eura. Država njima upravlja vrlo loše. Ta poduzeća troše velik novac, a nisu učinkovita - rekao je Novotny, koji je zagovornik privatizacije.
Pokretanje videa...
02:16
Navodi i kako nama susjedna Slovenija u vlasništvu ima oko deset poduzeća.
Pitanje je, nastavlja, treba li cestovna infrastruktura biti u vlasništvu države. Nema razloga da, primjerice, Hrvatske autoceste budu dioničko društvo u kojem bi dioničari bili mirovinski fondovi, potpuno je nepotrebno da država bude vlasnik aviokompanije, a nije mu jasno ni zašto se ne proda udio u Ini jer nad tom tvrtkom država nema nikakvu kontrolu.
- Imamo zastoj u redefiniranju državnih poduzeća i zato je ekonomija vrlo opterećena s neučinkovitim državnim poduzećima. Hrvatskoj tek predstoji ozbiljna reforma državnih poduzeća i pravo čišćenje državne imovine – kazao je.
Država i jedinice lokalne samouprave raspolažu velikim brojem nekretnina. I na tom području potrebno je više učiniti jer velik dio te imovine stoji i ništa se ne događa. Brijuni rivijera je, ističe Novotny.
Kako se država brinula o svojoj imovini, zorno smo vidjeli na primjeru otoka Smokvica Vela kraj Rogoznice, koji je godinama bespravno koristila obitelj Todorić.
Nenaplaćeni dug za koncesiju od 200 milijuna kuna otišao je u zastaru, postupak za naplatu pokrenut je tek za 36 milijuna kuna, a cijela priča ugledala je svjetlo dana nakon sloma Agrokora.
Provedena je ovrha za povrat otoka u državno vlasništvo, koji je potom dan u zakup na 30 godina. Sve Vlade mantraju o aktiviranju državne imovine, a godinama nije bila u stanju ni popisati vlastitu imovinu.
Registar državne imovine pompozno je osnovan 2014., ali je bio nesređen. Tako smo, i nakon što je Ministarstvo državne imovine preuzeo Mario Banožić, dobili obećanje da ćemo u prvoj polovici 2020. imati potpunu evidenciju.
- Zbog situacije s pandemijom COVID-19 novi registar imovine još je u testnoj fazi - odgovorili su iz ministarstva.
Problemi s državnom imovinom mogli su se vidjeti i nakon potresa koji je pogodio Zagreb, gdje država ima 1508 poslovnih prostora. Resorno ministarstvo prije mjesec dana objavilo je mjere za zakupnike koji imaju problema u poslovanju zbog potresa, ali i zbog epidemije korona virusa.
Tražili su od zakupaca da im dostave fotografije oštećenih poslovnih prostora, naljepnice o oštećenju ili drugi dokaz ovlaštenog statičara da prostor nije za korištenje, odnosno da je neuporabljiv do daljnjega.
Tek nakon toga išli su u izvanredni očevid. Zanimalo nas je zašto je država, kao vlasnik prostora, svoj posao prebacila na najmoprimce.
- Službenici Ministarstva državne imovine od 22. ožujka svakodnevno obilaze nekretnine, stanove i poslovne prostore kako bi utvrdili nastala oštećenja u potresu. Korona virus, kao i činjenica da zakupnici poslovnih prostora imaju ugovorni odnos s Ministarstvom državne imovine te djelatnici ministarstva ne smiju ulaziti u poslovni prostor ako u njemu nije prisutan i zakupnik, dodatno otežava obavljanje očevida - odgovorili su iz ministarstva navodeći kako su time samo željeli ubrzati proces.
24sata © 2026
