‘Manje smo umorni otkad nam nastava ne počinje u 8 sati’

Nastava za učenike viših razreda u varaždinskoj 1. osnovnoj školi već godinama počinje u 8.50 umjesto u 8 sati kad nastava počinje u gotovo svim hrvatskim osnovnim školama.

- S takvim početkom nastave krenuli smo još 2008. godina, kad je uvedena jednosmjenska nastava, kako ne bi bila prevelika gužva ujutro prilikom dolaska učenika u školu. Time su optimalno iskorišteni i blagovaonica, školska kuhinja i sportska dvorana. Prije nego što se krenulo s takvim početkom nastave, anketirali smo roditelje svih razreda i većina roditelja nižih razreda se izjasnila da im je zgodnije da njihova djeca polaze nastavu od 8 sati ujutro, te su tako djecu vozili u školu prije dolaska na posao - kazala je Karmen Hans-Jalšovec, ravnateljica 1. osnovne škole. Istaknula je kako se jednosmjenska nastava pokazala jako pozitivnim iskustvom, te da je grad Varaždin financirao dogradnju svih školskih zgrada u Varaždinu. Tako je i zgrada 1. osnovne škole dograđena, te su u starom dijelu učenici nižih razreda, a u dograđenom dijelu učenici viših razreda. Kasniji početak nastave smatra pozitivnim i za učenike i za predmetne nastavnike jer nastava završava do 15 sati.

- Meni početak nastave u 8.50 nije najbolji i voljela bih da je nastava u 8 sati. Mislim da se djeca ulijene, dulje su budna navečer i na kompjutorima i onda spavaju dulje i dižu se u zadnjem trenutku. Mislim da bi učenici bili radišniji da nastava počinje ranije - kazala je Nevenka Medvedović, učiteljica matematike, koja unatoč tome što joj nastava počinje u 8.50 u školu dođe u 8, kao što je godinama dolazila. Za to vrijeme uspije puno stvari obaviti i na miru popiti kavu. Učiteljici hrvatskog jezika Ani Ilić odgovara što nastava počinje u 8.50 jer nulti sat iskoristi za dodatnu ili dopunsku nastavu, u koju je uključen manji broj djece.

- Meni odgovara tako jer nakon redovne nastave djeca su već umorna i nitko se ne želi upisati u dodatnu nastavu. U ovakvom rasporedu djeca u 8 sati odrade te dodatne aktivnosti kao nulti sat - kaže učiteljica Ana.

I djeca se slažu da im je bolje kad nastava počinje u 8.50 sati.

- Bolje nam je jer imamo nulti sat od 8 i ne moramo ostajati nakon nastave zbog toga - kaže Bela iz 7. razreda. Njena kolegica Klara se slaže s tim.

- Meni je to super jer možemo dulje odspavati i još eventualno nešto obaviti prije nastave - kaže Klara.

A Katarina napominje da uvijek dođe u školu u 8 i taj nulti sat iskoristi za ponavljanje gradiva. Uglavnom, učenicima, ali i većini učitelja, odgovara da nastava počinje jedan sat kasnije kako bi svatko od njih mogao dobro rasporediti i ostale obveze, te se i odmoriti. Kad bi nastava počinjala u 8, onda bi učenici dodatne aktivnosti morali obavljati nakon nastave, kad su već preumorni i nezainteresirani, pa mnogi odustaju od takvih aktivnosti. Varaždinska 1. osnovna škola ima 478 učenika u 24 razreda, a ove godine u odnosu na lani broj učenika se povećao za pet osnovnoškolaca.

No ono u čemu je bio drastičan rast je broj učenika u produljenom boravku, za čak 41 posto. Očito je sve više roditelja prezaposleno, pa radije djeci osiguraju topli obrok te pisanje zadaće i učenje u školi, kako bi kasnije mogli svi zajedno kod kuće provesti kvalitetnije vrijeme.

- Za školarce, kao i uostalom za sve radne ljude, veoma je važna dnevna
 organizacija života i stalan raspored različitih aktivnosti. Stručnjaci su
utvrdili da postoje dnevne varijacije razine aktivacije, pa bi bilo opravdano naviknuti djecu da u školu idu uvijek u istom terminu. Razlika od jednog sata može biti golema za dijete koje je tzv. večernji tip, a ‘jutarnjem’ tipu to je znatno manji problem. Budući da se dnevni raspored učenja i obavljanja drugih važnih poslova stvara još u djetinjstvu, tako će i radna efikasnost biti različita u djece s različitim navikama - smatra psihologinja Aleksandra Mindoljević.     

Najvažnije je da djeca u školu idu samo u jednu smjenu, a ne u dvije     

Mnoga djeca se zapravo nikad i ne naviknu na smjenski raspored u školama, upozorava psihologinja Aleksandra Mindoljević.

- Prilagodba i usvajanje takvom nestalnom ritmu života uvijek ide relativno sporo i to vidim kao veći problem od ovoga. Kad bi postojali idealni organizacijski uvjeti da škole rade samo u jednoj smjeni, bilo bi manje školskih izostanaka, što bi neizostavno bilo dobro i za obitelji. Da se ublaže negativne posljedice smjenskog rada, bilo bi dobro ne pretrpavati raspored petkom ili ponedjeljkom - kaže profesorica Mindoljević.