Mentalni stav guši kreativnost a time i uspjeh novih ideja

Druga riječ za kreativnost je hrabrost, tvrdio je američki političar George Prince. Bio je u pravu jer odustajanje od nje psiholozi vide kao slabost ljudi da se izbore za sebe i svoju maštu. Kreativnost ne posjeduju samo veliki umjetnici - ona čuči u svim ljudima i čeka da bude oslobođena. Isto tako i ubojice kreativnosti leže u nama, tvrde psiholozi. Na prvome mjestu je sabotiranje vlastitih potencijala, točnije nevjera u sebe. Razina kreativnih mogućnosti podiže se trudom, a postizanjem krajnjeg rezultata povećava se vjera u vlastite snage. Drugi saboter je pustiti da ideje “pobjegnu”. Kad vas zaokupi neka misao, zapišite je ili snimite na diktafon, tako ideja neće propasti, a vi joj se uvijek možete vratiti te je nadograditi. 

Negiranje kreativnosti je u duboko skrivenom stavu “ne vjerujem da zaslužujem biti uspješan”, upozoravaju treneri za karijere. Biti uspješan u poslu znači osloboditi kreativnu stranu i povezati je s intelektualnom. 

Ravnoteža osame i druženja

Najbolji kreativni pothvati uvijek se stvaraju u tišini i izolaciji jer se tada može proniknuti dublje u vlastita osjetila, ali inspiracija neće doći samo pukim osamljivanjem. Potrebna je zdrava ravnoteža između vremena sa samim sobom i onoga koje se dijeli s drugima. Inspiraciju često potiče interakcija s mnogo ljudi. 

Ideje hlape uz isprike “nemam vremena za maštanje”

Izlike kako se nema vremena biti kreativan zapravo su isprike da se mašti ne bi dalo prostora koji zaslužuje jer je kruta realnost puno sigurniji teren, tvrde psiholozi. To je linija manjeg otpora jer “ako ne pokušam nešto novo, nema straha od neuspjeha”. 

Razum je u ovom slučaju neprijatelj broj jedan

Za kreativanost je potrebna stimulacija. Ona dolazi kroz osjetila, a ako zanemarujete osjetilnu percepciju i oslanjate se samo na racionalne predodžbe, kreativna stimulacija će izostati, upozoravaju psiholozi. Prošetajte šumom, promatrajte lica ljudi u gradskoj vrevi ili pročitajte nešto novo.

Stav “ako se ideja ne realizira, nisam uspio” koči napredak

Nedovoljno vrednovanje vlastitih pothvata ruši vjeru u kreativnu snagu. Jednako tako šteti i pogrešan stav da, ako se neki projekt ili ideja ne završe, to znači neuspjeh. Neke ideje se realiziraju, neke ne, no kreativnost se rađa u pokušavanju.