Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Od otkrića kamena temeljca hrvatske pismenosti i rođenja neosporne kraljice kriminalističkih romana do ključnih trenutaka u ratovima i proglašenja nacionalnog blaga, ovaj dan svjedoči o prekretnicama koje su ostavile neizbrisiv trag u kulturi, politici i društvu
Svaki dan u kalendaru skriva priče koje su oblikovale svijet, no rijetki datumi u sebi nose tako raznolik i bogat mozaik događaja kao 15. rujan. Od otkrića kamena temeljca hrvatske pismenosti i rođenja neosporne kraljice kriminalističkih romana do ključnih trenutaka u ratovima i proglašenja nacionalnog blaga, ovaj dan svjedoči o prekretnicama koje su ostavile neizbrisiv trag u kulturi, politici i društvu.
Na današnji dan, 15. rujna 1851. godine, u crkvi svete Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku, lokalni svećenik Petar Dorčić otkrio je kamenu ploču koja će postati jedan od najvažnijih spomenika hrvatske povijesti. Riječ je, naravno, o Baščanskoj ploči, nastaloj oko 1100. godine. Ovaj vapnenački blok, težak oko 800 kilograma, ispisan je prijelaznim oblikom glagoljice i predstavlja "krsni list hrvatske kulture".
Njezin značaj je neprocjenjiv. Na ploči se prvi put na narodnom, hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog kralja – Dmitra Zvonimira – te etnonim "hrvatski". Tekst dokumentira darovnicu kralja Zvonimira benediktinskom samostanu svete Lucije, opisujući darovanje zemljišta. Ploča nije samo jezični i povijesni spomenik, već i svjedočanstvo pravne uređenosti i suvereniteta srednjovjekovne hrvatske države. Iako su postojali i stariji glagoljski zapisi, Baščanska ploča zbog svoje cjelovitosti i sadržaja s pravom nosi titulu "dragulja hrvatske pismenosti". Danas se njezin original čuva u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok se u crkvi sv. Lucije nalazi njezina vjerna replika.
Gotovo sedam i pol stoljeća nakon nastanka Baščanske ploče, 15. rujna 1890. godine, u engleskom gradiću Torquay rođena je Agatha Mary Clarissa Miller, svijetu poznatija kao Agatha Christie. Njezino ime postalo je sinonim za detektivski žanr. S više od dvije milijarde prodanih knjiga diljem svijeta, prevedenih na stotinjak jezika, Christie je najprodavanija autorica svih vremena, a po prodaji je nadmašuju samo Biblija i Shakespeareova djela.
Tijekom Prvog svjetskog rata radila je kao medicinska sestra i ljekarnica, gdje je stekla zavidno znanje o otrovima koje je kasnije vješto koristila u svojim zapletima. Njezin prvi roman, Zagonetni događaj u Stylesu (1920.), svijetu je predstavio ekscentričnog belgijskog detektiva Herculea Poirota. Uskoro mu se pridružila i pronicljiva usidjelica Jane Marple, koja se prvi put pojavila u romanu Ubojstvo u vikarijatu (1930.). Djela poput Ubojstvo Rogera Ackroyda, Ubojstvo u Orijent Expressu i Deset malih crnaca postala su klasici žanra. Njezina kazališna predstava Mišolovka drži svjetski rekord kao najduže neprekidno izvođena predstava u povijesti.
Na današnji dan 1916. godine, tijekom bitke na Sommi u Prvom svjetskom ratu, Britanci su prvi put u borbi upotrijebili tenkove. Iako su ti rani modeli bili spori i nepouzdani, njihova pojava zauvijek je promijenila način ratovanja.
Godine 1935., nacistička Njemačka donijela je zloglasne Nürnberške zakone, kojima su Židovi lišeni njemačkog državljanstva i temeljnih ljudskih prava, što je bio ključan korak prema Holokaustu. Pet godina kasnije, 15. rujna 1940., odigrao se vrhunac Bitke za Britaniju. Kraljevsko zrakoplovstvo (RAF) odbilo je masovni napad njemačke Luftwaffe, dokazavši da je zračna premoć nad Britanijom nedostižna, što je bio jedan od ključnih trenutaka Drugog svjetskog rata.
U Srednjoj Americi, 15. rujna 1821. godine, Kostarika, Gvatemala, Honduras, Nikaragva i Salvador proglasile su neovisnost od Španjolske, okončavši tri stoljeća kolonijalne vladavine. Mnogo kasnije, 15. rujna 2008., svijet je potresla vijest o bankrotu američke investicijske banke Lehman Brothers. Taj događaj postao je simbol početka globalne financijske krize koja je uzdrmala svjetsko gospodarstvo.
Za Hrvatsku je ovaj datum značajan i zbog očuvanja prirodne baštine. Naime, 15. rujna 1953. godine osnovan je Nacionalni park Risnjak. Smješten u Gorskom kotaru, park je nazvan po risu, svom najpoznatijem stanovniku, te predstavlja oazu biološke raznolikosti i netaknute prirode.
24sata © 2026
