Iz Vlade Republike Hrvatske na Pantovčak poslan je popis s konkretnim imenima za sva veleposlanička mjesta. Milanović bi sada trebao ta imena pregledati te bi se trebao postići dogovor krajem kolovoza
SIGNAL S PANTOVČAKA
Na Pantovčak poslan popis s imenima novih veleposlanika: Čeka se odgovor predsjednika
Čitanje članka:
5
min
Odnosno, većina imena za najvažnije ambasade u svijetu trebala bi se do kraja kolovoza već znati. Popis kandidata za veleposlanička mjesta uređivan je dva mjeseca, nakon čega je poslan na Pantovčak jer ga treba odobriti predsjednik Zoran Milanović. Hoće li on imati neke opaske i hoće li tražiti da se popis revidira, može se samo za sada nagađati. Ovo je, naime, prvi put da je MVP dao mogućnost svim zaposlenicima da se kandidiraju za mjesto veleposlanika, odnosno da iskažu svoje ambicije.
Iako je bilo planirano da popis bude usuglašen prije odlaska saborskih zastupnika na godišnji odmor, sad je jasno da se taj plan neće ostvariti. No, kako saznajemo, vrlo je vjerojatno da izbor veleposlanika ide u tri etape. Prva bi se odnosila na imenovanja onih veleposlaničkih mjesta gdje su ona dulje upražnjena i vode ih otpravnici poslova, poput Pariza, Londona, New Yorka i Vatikana. Druga bi se odnosila na imenovanja u ostalim ambasadama, a treća na imenovanja konzula.
- Plan je bio sve to riješiti do saborske stanke jer izabrani veleposlanici moraju proći kroz saborsku proceduru, odnosno treba ih Odbor za vanjsku politiku saslušati. Sad je jasno da veleposlanici neće biti potvrđeni prije jeseni, a neki ni do kraja godine - govori nam sugovornik dobro upoznat s procesom imenovanja veleposlanika.
Popis će, kako je već iskomunicirano s predsjednikom, uglavnom činiti karijerni diplomati, zato što je Hrvatska odlučila povjeriti vođenje svoje diplomacije profesionalcima iz struke.
Ipak, moguće je da će se naći i poneko političko imenovanje, a to se može očekivati i od premijera Plenkovića i od predsjednika Milanovića.
Imenovanje veleposlanika Republike Hrvatske u inozemstvo složen je diplomatski proces koji se odvija prema jasno definiranim koracima, a temelji se na Ustavu i zakonima Republike Hrvatske. Kako pojašnjavaju iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), procedura uključuje nekoliko institucija i traje više tjedana, ponekad i mjeseci, ovisno o specifičnostima svakog slučaja.
- Imenovanje veleposlanika ide na prijedlog Vlade, odnosno MVEP-a, uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora. Odluku o postavljanju ili opozivu šefova diplomatskih misija u inozemstvu donosi predsjednik Republike, no uz prethodni supotpis predsjednika Vlade - navode iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Nakon što se postigne dogovor između ključnih institucija - Vlade, Sabora i Ureda predsjednika - slijede formalni koraci koji prethode preuzimanju dužnosti u zemlji primateljici. Prvi od njih je službeno imenovanje, odnosno uručenje vjerodajnica od strane predsjednika Republike, nakon čega se informacija objavljuje u Narodnim novinama.
Slijedi faza pripreme za odlazak u zemlju primateljicu. U toj fazi veleposlanik prolazi konzultacije unutar Ministarstva vanjskih i europskih poslova, provode se sigurnosne provjere, a po potrebi i dodatne obuke. Također se pripremaju cjelokupna dokumentacija i logistika nužni za preuzimanje dužnosti.
Tek kad su svi ti koraci ispunjeni, veleposlanik fizički odlazi u državu primateljicu, gdje u svečanom protokolu predaje vjerodajnice šefu države domaćina. Time i službeno stupa na dužnost te počinje obnašati svoj mandat.
- Što se tiče rokova, oni nisu strogo propisani, ali cilj je da proces bude pravovremen, učinkovit i u skladu s diplomatskim standardima - ističu iz ministarstva.
Premijer Andrej Plenković još je prije mjesec dana rekao da traju konzultacije oko imenovanja novih veleposlanika i da će usuglašavanje kandidata s predsjednikom Republike uslijediti nakon dovršetka internog postupka u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
- Radi se na tome, na iskazivanju interesa unutar cijelog sustava diplomatske mreže. Ljudi su iskazali svoje ambicije, vode se konzultacije i kad se završi taj proces, pristupit će se usuglašavanju kandidata za čelna mjesta u hrvatskoj diplomatskoj mreži - rekao je Plenković nedavno.
Premijer i predsjednik najavili su nakon predsjedničkih izbora da su spremni zatomiti nesuglasice i nakon pet godina imenovati nove veleposlanike.
A jednom kad popis prijedloga ugleda svjetlo dana, vidjet će se hoće li se hrvatska diplomacija napokon pomladiti. Naime, hrvatski diplomatski zbor već godinama čini veća grupa veleposlanika starih više od 65, pa i 70 godina. Interes da nastave veleposlaničku karijeru, kako saznaje Express, iskazali su neki od njih ponovno iako imaju uvjete za mirovinu. Jedan od razloga je, objašnjava nam sugovornik blizak diplomatskim krugovima, što su plaće na mandatu više od onih kad su u zemlji, a time im raste i mirovina. Neki od njih godinama nisu radili u Hrvatskoj, odnosno u središnjici na Zrinjevcu što se u diplomatskom svijetu podrazumijeva te je propisano i Zakonom o vanjskim poslovima. Podršku mladim kadrovima daju oba brda, Markov trg i Pantovčak.
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova na pitanje koliko je trenutačno na mandatu veleposlanika starih više od 70 godina odgovorili su da je riječ o osam ambasadora. Imena nisu željeli otkriti zbog zaštite osobnih podataka, ali Express saznaje da je riječ o Dragi Štambuku (75), koji je veleposlanik u Teheranu, Hidajetu Biščeviću (74) u Beogradu, Mariju Nobilu (73), koji obnaša dužnost hrvatskog veleposlanika pri NATO-u u Bruxellesu, Ljiljani Pancirov (70), ambasadorici u Češkoj, veleposlaniku u Mađarskoj Mladenu Andrliću (70), Jošku Paru (70), ambasadoru u Bruxellesu, Anti Cicvariću (72), ambasadoru u Keniji i Borisu Grigiću (70), ambasadoru u Ljubljani. Tu su još i veleposlanici koje samo godina dana dijeli do okruglog 70. rođendana - Zlatko Kramarić, veleposlanik u Albaniji, Mira Martinec, veleposlanica u Boliviji te Andreja Gustović-Ercegović, koja je na mandatu u Oslu.
Osim spomenutih veleposlanika, tu su još Anica Djamić u Kijevu, Anita Tršić u Lisabonu, Nives Malenica u Madridu, Duška Paravić u Buenos Airesu, Ranko Vilović u Riju de Janeiru, Petar Ljubičić u New Delhiju, Ivan Velimir Starčević u Maleziji, Tomislav Bošnjak u Kairu i Nebojša Koharović u Jakarti, čija biografija ne sadrži godinu rođenja, ali su, prema riječima naših sugovornika, spremni ili su vrlo blizu mirovine.
Neki od njih, poput veleposlanice u Kijevu Anice Djamić te veleposlanika Drage Štambuka (75), koji je nedavno napustio Teheran zbog rata na Bliskom istoku, zagazili su debelo i u osmo desetljeće života. Potonji je samo jedan od veleposlanika koji godinama nisu radili u domovini. Od 2005. Štambuk je spojio tri mandata - prvo u Japanu, zatim u Brazilu i trenutačno u Iranu. Sve to dovodi do velikog razočaranja među hrvatskim diplomatima srednjih godina koji dijelom zbog politike, a dijelom zbog utjecaja sad već starih diplomata ne mogu dočekati trenutak da i sami budi veleposlanici iako ispunjavaju i profesionalne i administrativne uvjete.
- To sve jesu iskusni diplomati, ali nemaju oni više energije kao što bi to imao mlađi veleposlanik. Osim toga, nije u redu da zauzimaju mjesta mlađim kolegama jer su oni imali svoju priliku i debelo je iskoristili. Diplomati u ministarstvu koji nisu u nekoj od stranaka, nego su takozvani karijerni diplomati, nemaju nikakvu priliku doći do veleposlaničkog statusa. Možda je nikad neće ni dobiti, a to je jako tužno - govori nam sugovornik blizak Zrinjevcu te ističe kako bi se sve moglo riješiti novim zakonom o vanjskim poslovima koji bi regulirao da se diplomati koji su dosegnuli dob za mirovinu zaista povuku i uživaju u dokolici starosti.
Dodaje da je jedan od čudnijih primjera slučaj hrvatskog veleposlanika u Beogradu, Hide Biščevića, koji je otišao u mirovinu, ali potom ga je Ministarstvo vanjskih poslova povuklo i poslalo u Beograd na mandat.
Potražite novi broj magazina Express na svim kioscima
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
