Glumica ističe kako svoju generaciju smatra posljednjom koja se s pravom može nazvati 'analognom' i s neskrivenom zabrinutošću promatra svijet u kojem odrastaju njezina djeca
Lifestyle
Komentari 2
Glumica ističe kako svoju generaciju smatra posljednjom koja se s pravom može nazvati 'analognom' i s neskrivenom zabrinutošću promatra svijet u kojem odrastaju njezina djeca
Jedna od najpoznatijih i najnagrađivanijih hrvatskih glumica, Nataša Janjić Medančić, posljednjih godina s jednakom strašću kojom pristupa ulogama govori i o onoj životnoj - ulozi majke. Otvoreno i bez uljepšavanja, na svojim društvenim mrežama često dijeli izazove s kojima se susreće odgajajući sina Tonija i kćer Kaju, a u središtu njezinih promišljanja sve se češće nalazi jedna od najvećih prijetnji modernog roditeljstva: sveprisutna tehnologija. Njezin stav je jasan i za mnoge radikalan - cilj joj je djeci zabraniti korištenje mobitela sve do njihove punoljetnosti, piše Story.
POGLEDAJTE VIDEO:
Glumica ističe kako svoju generaciju smatra posljednjom koja se s pravom može nazvati 'analognom' i s neskrivenom zabrinutošću promatra svijet u kojem odrastaju njezina djeca. Pita se kako će konstantna izloženost ekranima i pametnim telefonima, koji su postali produžena ruka i djece i odraslih, u konačnici oblikovati njihove živote, socijalne vještine i mentalno zdravlje. Upravo iz te brige rodila se odluka da pokuša, kako kaže, što je duže moguće držati pod kontrolom pristup djece digitalnom svijetu.
Iako i sama priznaje da nije sigurna hoće li u potpunosti uspjeti u svojoj namjeri da mobiteli ostanu izvan dohvata njezine djece do osamnaeste godine, ustrajna je u tome da im osigura djetinjstvo koje se temelji na igri, interakciji sa stvarnim svijetom i ljudima, a ne na virtualnim surogatima. Njezin stav nije hir, već duboko promišljen odgovor na strahove s kojima se suočava svaki roditelj koji zaviri u mračne zakutke interneta i kulture koju on stvara.
A da ti strahovi nisu neutemeljeni, pokazuje i globalni kulturni fenomen poput HBO-ove serije 'Euforija', koja je postala sinonim za roditeljsku noćnu moru. Iako je riječ o fikciji, serija s gotovo dokumentarističkom brutalnošću prikazuje svijet u kojem su tinejdžeri ogrezli u drogu, cinizam, nasilje i pornografiju koja je postala glavni alat komunikacije. Kao što ističe i jedna domaća televizijska kritika, serija je snimljena s namjerom da 'prestravi roditelje', bacajući im u lice zastrašujuću poruku: "Ovo su vaša djeca!" ili "Uskoro će postati ovakva!".
Svijet 'Euforije' je svijet u kojem se mlade djevojke definiraju isključivo kroz svoju seksualnu poželjnost i opsesiju time da ne budu percipirane kao 'dro*e'. To je svijet u kojem su ovisnosti, anksioznost i depresija norma, a empatija i nevinost rijetka iznimka. Iako autori serije vjerojatno ne tvrde da su svi tinejdžeri takvi, alarmizam i senzacionalizam kojim su prikazani najmračniji aspekti odrastanja uz internet dovoljni su da opravdaju roditeljski poriv za zaštitom. Upravo je taj toksični koktel digitalnog otuđenja i preuranjenog suočavanja s mračnom stranom odraslog života ono od čega Nataša Janjić Medančić želi sačuvati svoju djecu. Njezina borba protiv ekrana zapravo je borba za očuvanje djetinjstva.
Put Nataše Janjić Medančić do statusa jedne od najcjenjenijih glumica svoje generacije bio je ispunjen predanim radom. Rođena Splićanka, nakon završene srednje škole u Zagrebu upisuje studij novinarstva i glume. Diplomirala je na Akademiji dramske umjetnosti 2004. godine ulogom Marthe u kultnoj drami 'Tko se boji Virginije Woolf?', a od 2006. stalna je članica ansambla GDK 'Gavella'. Njezin talent prepoznat je kroz brojne nagrade, uključujući Zlatnu Arenu i Zlatni Studio, a ostvarila je zapažene uloge u filmovima poput 'Goran', 'Comic Sans' i 'Sve za dž' te u popularnim televizijskim serijama.
No, unatoč impresivnoj karijeri, glumica ističe kako je uloga roditelja postala središte njezinog života. Udajom za ortopeda Nenada Medančića krajem 2018. godine i rođenjem djece, njezin javni diskurs proširio se s umjetnosti na teme roditeljstva. Na društvenim mrežama iskreno progovara o 'slatkim mukama' majčinstva, opisujući svakodnevne situacije usklađivanja obveza, dječjih nestašluka i izazova s kojima se nosi. Time je stvorila zajednicu koja cijeni njezinu autentičnost i spremnost da pokaže kako život poznatih osoba nije nimalo drugačiji od života "običnih" ljudi kada se ugase svjetla reflektora.
Ipak, njezin pristup odgoju ne svodi se samo na zabrane i ograničenja. Svjesna je da je postavljanje zdravih granica i usađivanje pravih vrijednosti ključno za sretno odrastanje. Naglašava kako joj je majčinstvo donijelo nove, do tada nepoznate strahove, ali istovremeno i nemjerljivu sreću i ispunjenje. Smatra da je upravo odgoj djece ono što je najviše oblikuje kao osobu, a svoju djecu svakodnevno nastoji učiti poniznosti, prisutnosti u trenutku i suosjećanju prema drugima.
U svijetu koji slavi instant-zadovoljstvo i površnost društvenih mreža, Nataša Janjić Medančić inzistira na strpljenju i dubljim vrijednostima. Njezina odluka o zabrani mobitela nije samo čin roditeljskog straha, već i akt otpora kulturi koja prijeti potkopati temelje zdravog emocionalnog i socijalnog razvoja. To je pokušaj da se djeci pruži alat koji se ne može preuzeti s interneta: snažan unutarnji kompas koji će ih voditi kroz život, bez obzira na to koliko digitalnih oluja bjesnilo oko njih.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+