Ljudi bace trećinu sve proizvedene hrane u svijetu, a prosječan Hrvat toj statistici pridonosi sa 70 kilograma bačene hrane godišnje. No s druge strane, u nekim dijelovima svijeta i dalje imamo problem gladi, a u nekima pretilosti
Svake se godine u svijetu proizvede i više nego dovoljno hrane za sve stanovnike Zemlje, no unatoč tomu i dalje je oko 690 milijuna ljudi gladno, a njih 1,9 milijardi ima prekomjernu tjelesnu težinu. Još potresniji je podatak UN-a prema kojem se gotovo trećina sve proizvedene hrane baci, što je etički i ekonomski problem te pridonosi porastu štetnih stakleničkih plinova.
Tri su glavna uzroka
Jonathan Bloom, aktivist i pokretač stranice Wasted Food, smatra da bismo trebali postati svjesniji vrijednosti hrane koju konzumiramo te štetnosti njezina bacanja. Istaknuo je tri glavna razloga zbog kojih se toliko hrane baca.
- Obilje - Proizvodimo previše hrane, u prosjeku dvostruko više po osobi.
- Standardi - Težimo hrani koja izgleda savršeno, pravilnog je oblika ili boje.
- Cijena - Cijena hrane je s obzirom na druge životne troškove niska, zbog čega hranu ne cijenimo dovoljno.
Procjenjuje se da su kućanstva u SAD-u odgovorna za 43% udjela sve bačene hrane. Za Europu je teško reći precizan broj jer nisu dostupni podaci za sve zemlje, ali znamo da više od 50% odbačene hrane dolazi od kućanstava, što je jednako 47 milijuna tona hrane godišnje, u vrijednosti oko 98 milijardi eura. U EU najmanje hrane bacaju Francuzi, godišnje 67,2 kg po stanovniku. Za usporedbu, prosječan Amerikanac baca 95 kg, Belgijac 87 kg, a Kanađanin 78 kg. Prema procjenama Agencije za zaštitu okoliša, prosječan Hrvat godišnje baci oko 70 kg hrane.
Što možemo poduzeti?
Postoje mnogi načini na koje možete smanjiti količinu hrane koju nepotrebno bacate. Donosimo vam nekoliko savjeta uz koje ćete stati na kraj ovom problemu, ali i uštedjeti novac.
1. Planirajte kupnju
Većina ljudi kupuje više hrane nego što im je potrebno. Iako se čini kako je kupnja mnogo hrane odjednom dobra ideja, jedno istraživanje pokazalo je da tako zapravo trošimo više. Kako tome stati na kraj? Prije odlaska u kupnju napravite popis namirnica za koje ste sigurni da ih trebate, što će možda značiti i da u nabavku idete češće.
2. Pravilno pohranite namirnice
Prema podacima Vijeća za zaštitu prirodnih resursa (NRDC), čak dvije trećine hrane u Velikoj Britaniji baca se jer dođe do kvarenja. Taj broj mogao bi biti manji kad bismo znali pravilno pohraniti neke namirnice.
Mnogi ne znaju da krastavce i rajčice ne treba držati u hladnjaku.
Izbjegavajte zajedno pohranjivati namirnice koje tijekom sazrijevanja proizvode veće količine etilena. Etilen mogu ispuštati banane, avokado, rajčice, breskve, kruške, dinje i mladi luk. Zato ove namirnice ne treba stavljati blizu krumpira, jabuka, lisnatog povrća, bobičastog voća i paprike. Također nemojte zaboraviti na mogućnost zamrzavanja hrane. Zamrznuti možete ostatke povrća ili voća, ali i cijele obroke, kao što su juhe.
3. Redovito čistite hladnjak
Ako vam je hladnjak pretrpan namirnicama, neke od njih nećete ni vidjeti dok im ne istekne rok trajanja. Zato se poslužite jednostavnom metodom - sve nove namirnice stavljajte iza starijih. Tako ćete prvo iskoristiti namirnice kojima brže istječe rok trajanja.
4. Pripazite na veličinu porcija
Prejedanje je postalo globalni problem, posebno u razvijenim zemljama, te još jedan uzrok nepotrebnog bacanja hrane. Hranu koja ostane višak na tanjuru iz kojeg smo jeli najčešće bacamo u smeće. Kako biste riješili dva problema odjedanput, poslužite se jednostavnim trikom i ograničite veličinu tanjura iz kojeg jedete. Vodite se idejom da je jednostavnije grabiti manje i u više navrata nego nepotrebno natrpati tanjur.
5. Odvajajte biootpad
Ako već dođete u situaciju da morate baciti hranu, učinite to ispravno. Biootpad se odvaja u posebne vrećice, a u njega se ne baca skuhana ili pokvarena hrana, kao ni meso, kosti, mliječni proizvodi, ulja i masti. U smeđe vrećice bacajte ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave te vrtni i zeleni otpad. U manjim količinama i papirnate maramice, piljevinu ili kosu.
Ako imate dvorište, možete napraviti prostor za kompostiranje. Kompostiranje je zapravo proces reciklaže organskog, odnosno biootpada, kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo - kompost, koji možete iskoristiti zna gnojidbu vrta.
6. Razlikujte oznake na proizvodima
Ljudi često pogrešno razumiju oznake "najbolje upotrijebiti do" i "upotrebljivo do". Naime, oznakom “najbolje upotrijebiti do” označen je datum do kojeg hrana zadržava očekivanu kvalitetu, ali nakon kojeg je i dalje sigurna za korištenje, samo je moguć gubitak teksture ili okusa. Najčešće namirnice s ovom oznakom su rashlađeni, zamrznuti, sušeni proizvodi (tjestenine, riža), kao i konzervirane i druge namirnice (jestivo ulje, čokolade i sl.).
Termin “upotrebljivo do” označava datum do kojeg se hrana može sigurno koristiti, a nakon navedenog datuma ne bi je trebalo konzumirati. To je oznaka za brzo kvarljive namirnice, kao što su zamrznuto meso i mesne prerađevine.
Jeste li znali da sve poslovnice Kauflanda u Hrvatskoj doniraju proizvode pred istekom roka trajanja Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, koji ih dalje raspoređuje pučkim kuhinjama i domovima. Osim toga, Gradskim društvima Hrvatskog Crvenoga križa te nadbiskupijskim i biskupijskim Caritasima dva puta tjedno doniraju voće, povrće i pekarske proizvode koje nisu prodali. Samo prošle godine donirali su više od osamdeset tona voća i povrća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
