Sigurno ste čuli za onu poznatu: "Sto ljudi, sto čudi", ali uvjereni smo da bismo jednako tako mogli reći i "Sto roditelja, sto odgoja" jer diljem svijeta postoji uistinu mnogo specifičnih i često nepisanih obiteljskih tradicija i navika.

A kako bismo (p)ostali otvoreniji i tolerantniji te kako bismo vlastitu djecu podučili tim istim vrijednostima, dobro je spoznati što je to što nas čini drugačijima i zato vam donosimo nekoliko zanimljivih praksi odgoja djece iz različitih država i naroda. Koliko su neke od njih bliže ili dalje vašoj obitelji, procijenite sami!

Malo drugačije metode odgoja

Jeste li znali da roditelji u Danskoj tijekom kupnje, odlaska u kafić, restoran i slično redovito ostavljaju svoje bebe u kolicima na pločniku bez nadzora? U svim je pak nordijskim zemljama uobičajena praksa da bebe drijemaju vani - čak i kad su temperature ispod nule. Kako objašnjava portal specijaliziran za obiteljske teme, roditelji iz tih zemalja vjeruju da spavanje na otvorenome ima mnoge zdravstvene prednosti jer svježi zrak smanjuje rizik od prehlade ili gripe. Odgojna je to metoda koja ima čak i naziv: "friluftsliv" ili "život na otvorenom". A da skandinavske i njima susjedne zemlje imaju itekako dobre odgojne metode, svjedoči i to što su te države najčešće na vrhu ljestvice najboljih mjesta za obiteljski život i podizanje djece.

A znate li da u Finskoj osnovnoškolci imaju pravo nakon svakih 45 minuta odmarati se 15 minuta? Vjeruje se da češće pauze za kretanje i igru omogućuju djeci da se bolje usredotoče na posao i učenje. Možda je to razlog zbog kojeg ova država ima jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu! Osim što na vrijeme igranja gledaju kao na još jednu priliku za učenje, finski roditelji poznati su po tome da poštuju tempo kojim se dijete razvija te ga ne forsiraju da mora napraviti nešto brže ili bolje. Finci su, uz to, baš poput Šveđana i još pedesetak zemalja, zakonom zabranili batine, odnosno tjelesno kažnjavanje djece.

Zanimljivo je istaknuti i narode kao što su Španjolci i Argentinci, kojima je prioritet razvoj socijalnih i međuljudskih aspekata kod djece, zbog čega njihove bebe i mala djeca nerijetko ostaju do kasno navečer budna kako bi se družila s obitelji i prijateljima. 

Svaka je obitelj specifična

I dok roditelji u skandinavskim i drugim europskim zemljama ne vole pretjerano požurivati razvoj svoje djece, mnogi azijski roditelji vjeruju kako je upravo na njima odgovornost da potiču svoju djecu od malih nogu da budu izvrsni u svemu što rade. Možda upravo zato u Japanu djeca već od pete godine samostalno pješače i voze se podzemnom željeznicom do škole - čak i u užurbanom Tokiju! Iako ih od najranije dobi uče neovisnosti i izvrsnosti, zanimljivo je da japanski roditelji ne vole razgovarati s ljudima koje ne poznaju baš dobro o životu svoje djece. Dapače, poprilično su tajnoviti i šutljivi o njima, prenosi jedan blog. 

Neovisnost cijene i kineski roditelji, koji počinju odvikavati dijete od pelena u vrlo ranoj dobi. Nekad su mala djeca čak zbog toga morala u javnosti nositi hlače s međunožnim otvorom - kako ne bi obavili nuždu misleći da i dalje imaju pelene - ali taj se običaj danas zadržao još samo u nekim ruralnim krajevima Kine.

I u Vijetnamu se djeca rano moraju odviknuti od pelena - neki tvrde već s devet mjeseci - a metoda kojom ih roditelji uče odlasku na WC nadasve je neobična. Majke, naime, moraju razviti osjećaj kad njihova djeca trebaju obaviti nuždu te u tom trenu zazviždati. S vremenom će bebe početi povezivati zviždaljku s odlaskom na toalet. Interesantno je samo kako djeca u Kini i Vijetnamu vrlo rano nauče što je WC, a na Baliju, zbog općeg uvjerenja da su bebe previše svete da bi dotaknule zemlju, bebina stopala ne smiju dodirivati tlo prvih 105 dana života!

Kad članovi obitelji imaju drugačije uloge

Iako je u SAD-u uvriježeno da se djeca koja postanu punoljetna odsele iz roditeljske kuće, u mnogim drugim državama to nije normalno. Primjerice, u Brazilu, Španjolskoj, Grčkoj, Indiji, Vijetnamu i Italiji često pod jednim krovom boravi nekoliko generacija obitelji. Takav način života može se primijetiti i u mnogim dijelovima Afrike, gdje smatraju da odgovornost za odgoj djeteta leži na cijeloj proširenoj obitelji, a čak nije neobično ni da osobe koje nisu u rodu pomažu ili da majke dijele majčino mlijeko s tuđom djecom.

Zanimljivo je primijetiti i kako se razdoblje nakon porođaja za majke razlikuje od države do države. Primjerice, u Kini, Indiji i Gvatemali društveno je prihvatljivo da se žena nakon porođaja izolira na neko vrijeme kako bi se oporavila i povezala s djetetom. U Bugarskoj novopečene majke čak dobivaju 410 dana rodiljskog dopusta s posla te imaju pravo na 90% svoje redovne plaće prije i nakon rođenja djeteta.

U mnogim državama nije pretjerano uobičajeno da očevi uzimaju roditeljski dopust, no čini se da u nomadskom plemenu Aka u središnjoj Africi to nije slučaj. Naime, u tom plemenu očevi provode jednako mnogo vremena s djecom koliko i majke te oba roditelja podjednako i love i kuhaju. Tamo čak nije neobično i da beba za utjehu siše očevu bradavicu, prenosi HuffPost. 

Recite nam koliko ste posebni

Kad govorimo o odgojnim metodama, što biste rekli da je zajedničko roditeljima u Hrvatskoj? Iako bi vjerojatno bilo mnogo sličnih odgovora, i dalje svaka hrvatska obitelj ima neka svoja posebna pravila i navike, što je čini jedinstvenom i specifičnom - baš poput Ledo Quattro sladoleda.

Prijavite se zbog toga na nagradni natječaj te podijelite s nama svoje smiješne i neuobičajene obiteljske uspomene ili navike za koje ste mislili da ih rade i drugi jer najboljih 10 priča nagrađujemo Ledo poklon paketom!

Ledo Quattro dobitnici su: Ines Gruden, Natalija Senčar, Martina Matetić, Lidija Dužaić, Gabrijela Benović, Petra Mačak Kocijan, Dragana Krolo, Natali Marčinković, Lidija Rosand i Marija Kukec.