Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Powered by MINGO

Bravar, konobar, kuhar... koja su sve zanimanja deficitarna?

Roboti koji preuzimaju svijet tema su brojnih filmova i knjiga, no imamo li razloga za strah? U tekstu pročitajte što nas čeka u budućnosti i čime se isplati baviti u automatiziranom svijetu

Foto: Guliver/Shutterstock
20 komentara

Stariji su ljudi često pesimistični zbog 'današnjih vremena', a tehnologija im je u tom kontekstu glavni izvor svega lošega. U njihovo se vrijeme radilo, a danas se samo sjedi. No zabrinutost za automatiziranu budućnost postojala je i ranije, a tomu svjedoči i jedan od najranijih igranih SF filmova Metropolis iz 1927. godine, koji prikazuje automatiziranu budućnost 2026. godine u kojoj su ljudi postali potpuno podređeni strojevima. Je li sve baš tako crno i trebamo li se bojati automatizacije? Hoće li nam roboti ukrasti radna mjesta?

Foto: flickr / Rosenfeld Media

Dok neki predviđaju milijune izgubljenih poslova, drugi očekuju milijune novih poslova, ali jedno je sigurno - nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što nas čeka, a tomu svjedoče i brojna kontradiktorna predviđanja. Po nekim prognozama u SAD-u bi do 2035. moglo nestati 15 milijuna radnih mjesta, a po drugima čak 80 milijuna. Prednosti tehnologije, automatizacije i umjetne inteligencije najbolje se vide na primjeru Kine, koja je u posljednjem desetljeću transformirala svoju ekonomiju i postala svjetska ekonomska sila koja izvozi više nego što uvozi.

Foto: Unsplash

Ljudi kreiraju, ljudi i kontroliraju

Roboti i umjetna inteligencija produkti su ljudi. To su alati koje možemo koristiti ako im damo pravilne upute. Dakle, tehnologija i ljudi su međuovisni i funkcioniraju zajedno. Ideja da tehnologija može stvoriti bolji svijet je realna, ali ideja da može zamijeniti kreativno razmišljanje ili timski rad nije. To se vidi na primjeru medicine koja nedvojbeno ima najviše koristi od razvoja tehnologije i umjetne inteligencije. Postoje roboti koji obavljaju operacije, ali zbog toga nismo izgubili liječnike jer oni i dalje donose odluke o tome koja je operacija kada potrebna i kada. Istraživanja pokazuju da gotovo 94% liječnika u SAD-u koristi specijalizirane mobilne aplikacije za pomoć u dijagnosticiranju te da cijela industrija medicinske tehnologije vrijedi oko 336,2 milijarde dolara. Osim toga, svakih se 38 minuta u Europi registrira novi medicinsko-tehnološki patent.

Foto: Guliver/Shutterstock

'Kada prestanete učiti, počinjete umirati'

Prilikom odabira srednje škole prvi se put odlučujemo za smjer buduće karijere. To je težak odabir jer u obzir treba uzeti vlastite preferencije, ali i budućnost tržišta rada. Potrebno je procijeniti za kojim će poslovima postojati potražnja sljedećih 5 ili 10 godina, a zatim početi razvijati vještine koje će biti potrebne za takve poslove. Mlada osoba koja tek ulazi na tržište rada prije svega treba biti prilagodljiva okolini, jer se ona ubrzano mijenja, ali i željna znanja. To podrazumijeva cjeloživotno učenje koje uključuje pohađanje konferencija i seminara, čitanje knjiga ili bilo koji oblik usavršavanja i stjecanja novih znanja. Albert Einstein jednom je prilikom izjavio: "Kada prestanete učiti, počinjete umirati."

Foto: Pexels.com

Čime se baviti u svijetu robota

Neke stvari lako 'guglamo' i tako riješimo problem, za druge nas elektronika upozori da postoji kvar, ali što nakon upozorenja? Treba nam majstor koji će znati kako i otkloniti taj kvar. Automehaničar će popraviti automobil kojim će novinar putovati na posao. Nikada nećemo biti dovoljno siti, odnosno uvijek će nam trebati kuhari, mesari, pekari, slastičari, a njihova procjena i kreativnost u pripremi hrane ne može se automatizirati. Upravo takva obrtnička zanimanja omogućuju funkcioniranje cijelog sustava, a mnoga od njih pripadaju u kategoriju deficitarnih zanimanja. Osim obrtničkih zanimanja, predviđanja su pozitivna i za zanimanja iz područja umjetnosti, medicine, obrazovanja, sporta, politike, medija i druga zanimanja koja se bave ljudskim ponašanjem i djelovanjem, kao što su primjerice psiholozi i psihoterapeuti.

Foto: Unsplash

Stipendije za deficitarna zanimanja

Važnost ulaganja u tzv. deficitarna zanimanja prepoznalo je i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje je s ciljem usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta omogućilo dobivanje stipendije. Do ove je godine  iznos stipendije bio 750 kuna po učeniku mjesečno, ali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta će za školsku godinu 2019./20. poticati školovanje učenika strukovnih škola koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) s 1.500,00 kuna mjesečno, odnosno s 18.000,00 kuna godišnje. U kategoriju deficitarnih zanimanja za sada ulaze autolakirer, autolimar, automehatroničar, bravar, dimnjačar, elektroinstalater, fasader, galanterist, instalater grijanja i klimatizacije, limar, instalater kućnih instalacija, konobar, krojač, krovopokrivač, kuhar, mesar, obućar, pekar, plinoinstalater, slastičar, soboslikar-ličilac, stolar, strojobravar, tesar, tokar, vodoinstalater i zidar.

Foto: Pexels.com

Današnji i budući poslovi postaju sve manje repetitivni jer ih obavljaju roboti, a sve više koriste tehnološke inovacije, kreativniji su i intelektualno izazovniji. No roboti neće oduzeti naša radna mjesta, nego će nas učiniti produktivnijima. Tehnologija je alat pomoću kojega će ljudi obavljati poslove efikasnije. Dok za neke poslove više neće biti potrebe, na tržištu će se pojaviti nova zanimanja.

Sadržaj je isključiva odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta
Možda vas zanima i ovo:
Message