Hrvati su velikodušni kad treba platiti pivo, ali ih plaćanje režija jako boli!
Kraj mjeseca mnogima izgleda slično: malo matematike, malo samouvjeravanja i puno pitanja kamo je novac nestao. Odgovore ovaj put imamo, veliko istraživanje pokazalo je kompletnu sliku nacije i navike trošenja - pogledajte!
Kraj je mjeseca. Rupa u novčaniku zjapi duboka poput Marijanske brazde. Bezdan u njoj proždire zadnje razasute cente. Kad se sve zbroji i oduzme, sakupilo bi se nekih 10-ak eura u kešu, 7,50 eura po karticama i onih zadnjih 20 skrivenih u Velikoj dječjoj enciklopediji za slučaj slučajeva. Budžet na aparatima. Ali OK, tješimo se. Struja, voda i Internet su plaćeni. Provući ćemo još one cipele na rate pa što bude. Ili počastiti ekipu rundom piva. Vikend je, a dobro se dobrim vraća. Blaženi onaj ponedjeljak u kojem sjedne plaća!
Koliko se nas, da se ne lažemo, našlo u takvoj situaciji barem jedanput u posljednjih nekoliko godina? Šanse su, nažalost, takve da je upravo maločas opisani kraj mjeseca mnogima od nas pravilo češće od iznimke. Prema podacima Hrvatske narodne banke, milijun hrvatskih građana na svom računu u banci ima manje od 100 eura štednje. Oko 342.000 vlasnika računa u banci na tom računu imaju tek jedan euro, daljnje 342.000 doguralo je do medijalnih 14 eura, a iduća trećina do čak 85 eura. To je to od ideje da smo financijski dovoljno sigurni, kako bismo mogli misliti o "sutra" i dostojanstvenoj starosti.
Neosporno je da većina Hrvatica i Hrvata živi od plaće do plaće. Kod onih 6% sretnika među nama koji se mogu nazvati milijunašima istraživanje koje slijedi možda neće izazvati trnce niz kralježnicu ili ih pozvati na stvarnosni check, no sigurni smo da će se većinski dio nas itekako pronaći s crvene strane bilance. Ako bude sreće, prepoznat ćemo neke obrasce i naučiti kako barem malo pritvoriti taj procjep iz kojeg nam iz mjeseca u mjesec "curi lova“.
Pogledajmo istini u oči - imamo statistiku!
Da ne nabrajamo detalje statistike o prosječnim plaćama u Hrvatskoj i dok rast inflacije 'igra' kao da je na natjecanju, jasno nam je da je subjektivni osjećaj financijskog pritiska kod Hrvata izrazito visok. To znamo. Ali na što i kako prosječni Hrvat troši? Prema našem velikom istraživanju, u kojem ste mogli nedavno i sudjelovati, otkrili smo, među ostalim, da će 40% stanovnika Lijepe Naše (to bi, inače, bilo dvoje od petero ljudi), svojih zadnjih 10 eura potrošiti na dobro iće i piće. Taj podatak možda objašnjava i zašto redovito prednjačimo na listama najkorpulentnijih ljepotana/ica među Europljanima. Onaj razumniji ostatak ipak radije steže remen, reže stari kruh na tanje kriške i do iduće plaće jede paštetu kućnog brenda svog omiljenog maloprodajnog lanca. Potonje nije pokazalo naše istraživanje nego praksa.
U ovoj ćemo kategoriji suočavanja s istinom istaknuti još jednu zanimljivost koju svi mislimo da znamo, ali sad smo za nju konačno dobili i potvrdu. Ljudi u Hrvatskoj ne žive svugdje isto! Da, postoji snažna regionalna razlika. Među muškarcima u Dalmaciji "gastronomski hedonizam" skače na 54,2%, a žene u Zagrebu sklonije su taj novac usmjeriti na "uljepšavanje". Zanimljivo je da su ispitanici stariji od 55 godina u Slavoniji jedina skupina koja u visokom postotku (31%) taj novac čuva za "crne dane", pokazujući najveći povijesni oprez.
Trošak koji najviše boli
Iako pohvaljujemo svaki napredak prema boljoj osobnoj fiskalnoj higijeni, nismo sigurno dokle bismo s tih 10 eura iz madraca zvanog "Fond za crne dane" dogurali da se dogodi ono čega se većina nas boji više od unutarnjih i vanjskih neprijatelja zajedno - iznenadni kvarovi. Ili, ne daj Bože, porezno rješenje povrata poreza koje nije u našu korist! A uskoro će i razlike za grijanje…
Upravo su to stavke kojih se velik dio naših sugrađana najviše pribojava. Naime, "iznenadni kvarovi" te "režije i porezi" dominiraju kao najveći financijski stresori. No ni ovdje trava u svakom dvorištu nije jednako zelena. Dok smo prije o regionalnim razlikama, sad ćemo o još jednom među Hrvatima omiljenom stereotipu.
Postoji oštar rascjep s obzirom na sektor rada. Dok 60% zaposlenih u javnim službama režije smatra najvećim zlom, čak 80% zaposlenih u privatnom sektoru kao najveći financijski šok navodi iznenadne kvarove. Privatni sektor kvarove percipira kao izravan udar na stabilnost, a javni sektor više brine o fiksnim troškovima koji "jedu" plaću. Sjetite se toga neovisno o tome s koje ste strane pulta kad vam idući put usfali "još samo jedan“ dokument/potvrda/biljeg.
Međimurci i Zagorci, muškarci koji se ne srame svojih osjećaja
A kako većina nas, prema ovom istraživanju, reagira na obistinjenje tih financijskih noćnih mora? Novom rundom trošenja, dakako! Stres je vrlo čest krivac za impulzivnu kupnju. Štoviše, emocionalni kaos motor je potrošnje za trećinu ispitanika. Nadalje, oko 40% nas, osobito kad zapadnemo u takvo stanje očaja, suočeni s pogledom u onaj beskrajni crni jaz u novčaniku s početka priče, neće moći odoljeti natpisu: popust od 70%!
I kad smo već kod stereotipa kojima najradije oblikujemo svoju stvarnost, i ovdje postoji prilika za "raščaravanje" svijeta. Oko 50% žena priznaje da troši zbog emocija, a to istodobno čini samo 20% muškaraca. Muškarci u 60% slučajeva tvrde da uopće ne kupuju impulzivno, a podaci iz regije Sjever pokazuju da 100% tamošnjih ispitanika priznaje emocionalnu kupnju pod utjecajem umora ili dosade. Međimurci i Zagorci, muškarci koji se ne srame svojih osjećaja! Tko bi mogao znati?!
Sva sreća što smo nakon takvih omaški uvijek iskreni pa partnerima transparentno priznajemo svoje financijske grijehe! Dobro, ne svi. Onih 40% ispitanika u našoj anketi koji su priznali da doma troškove skrivaju, isključeni su jer stoje u kutu. No i ovdje, kažu naši analitičari, postoji ekstremna rodna asimetrija. Oko 80% žena priznaje ublažavanje istine pred partnerom o cijeni ("da istina manje boli"), a isto to čini samo 25% muškaraca. Oni, inače, najradije o troškovima lažu kad je posrijedi tehnologija i/ili autodijelovi. Najveća iskrenost zabilježena je u Zagrebu, gdje čak 80% parova tvrdi da su potpuno transparentni - visoka doza iskrenosti vlada u našem glavnom gradu, lijepo.
Hrvatski reality check
Da sumiramo. Društveni je kapital u Dalmaciji jači od inflacije. Čak 55% Dalmatinaca zadnjih 10 eura troši na druženje, čak i ako ne znaju kako će sutra preživjeti, a Slavonci pretežito štede. Neka digne ruku tko hrvatski pandan škotskoj frugalnosti ne bi tražio na istoku zemlje. Ispitanici sa sjevera Hrvatske jedini su u uzorku (100%) koji kupnju pripisuju isključivo emocionalnom kaosu i stresu. Financijska (ne)vjernost u Hrvatskoj ima žensko lice, javni sektor ne voli državni namet u obliku poreza ili režija, a privatni sektor itekako se boji kvarova na opremi i automobilima, koji im izravno ugrožavaju radnu sposobnost, drugim riječima - preživljavanje.
I eto kako se iz mjeseca u mjesec redovito nalazimo u istom škripcu. Ako ste se prepoznali u barem dvije situacije, možda je vrijeme za mali financijski reality check. Kako bi vam u tome pomogla, VISA je pokrenula kampanju "Troši sigurno – Plaćaj sigurno!". Jer, iako je svijet u ovom trenutku potpuno nepredvidiv, vaši troškovi ne moraju biti! Na micrositeu kampanje možete pogledati rezultate istraživanja o potrošačkim navikama nas Hrvata i otkriti koliko su “sitnice” zapravo velike kad se zbroje. Ondje vas čekaju i dodatni interaktivni sadržaji te praktični savjeti koji vam mogu pomoći da idući mjesec zaista bude drugačiji, a ne samo još jedno obećanje samima sebi. Jer kad znamo kamo naš novac odlazi, lakše odlučujemo kamo želimo da ide.
