Hrvatska na visokom petome mjestu: Zahvaljujući prirodi, bolji smo i od Velike Britanije

Da je voda neophodna u našoj svakodnevici, dokazuje i to što je UN 2010. godine proglasio pravo na čistu i pitku vodu ljudskim pravom. No iako svakom stanovniku mora biti osigurana kontinuirana, zdravstveno ispravna voda za kućansku i osobnu uporabu, prema podacima UNESCO-a čak trećina ljudi u svijetu pije kontaminiranu vodu. Upravo zato možemo biti sretni što je Hrvatska bogata prirodnim izvorima kvalitetne vode te se 90 posto vodoopskrbe osigurava iz zaliha podzemnih voda.

Prednjačimo pred mnogim europskim zemljama

Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU, a neke države, poput Velike Britanije, ne mogu se pohvaliti time. Primjerice, London se može dičiti mnogim stvarima, ali voda nije jedna od njih. Predviđa se da će taj grad do 2030. godine pogoditi nestašica pitke vode, koja će uvelike utjecati na kvalitetu života njegovih stanovnika. Kod nas je situacija poprilično drugačija, a od svih hrvatskih regija vodom je posebno bogata Lika, iz koje u Jadran svaki dan otječe količina vode vrijedna oko milijardu dolara. 

Bez vode nema ni hrane

Sav poljoprivredni uzgoj i gospodarski rast također ovise o dostupnosti vode, pa je to još jedan razlog da budemo zahvalni na vodenom bogatstvu hrvatskih krajeva. Ako uzmemo u obzir da je za rast jedne jabuke potrebno 70 litara vode, za 1 krumpir 25 litara, a za čašu narančina soka čak 170 litara vode, onda smo još više svjesni njezine važnosti. Riječ je o resursu bez kojeg OPG-ovi i poljoprivrednici ne bi mogli uzgajati svoje proizvode, pa tako mi na stolovima ne bismo imali domaću hranu s naših oranica.

Kakva nas budućnost čeka?

Ipak, iako se o nestašici vode do 2025. ne moramo mnogo brinuti, klimatske promjene za neke druge zemlje predstavljaju ozbiljan problem. U pojedinim dijelovima svijeta, poput Australije, promjene na demografskom planu te strelovita urbanizacija predstavljaju izazove kojima će se vladajući morati ozbiljno pozabaviti. Prema procjenama UN-a, do 2030. godine svijet će se suočiti s padom zaliha od čak 40 posto, zbog čega će novi način upravljanja resursima pitke vode biti neophodan.

Jedna od važnijih strategija borbe za očuvanje svjetskog vodenog bogatstva jest i ponovna uporaba, tj. proces "reciklaže" otpadnih voda. Ovakva praksa svakako ima potencijala, a upravljanje otpadnim vodama donosi mnoge dobrobiti, ponajprije za proizvodnju hrane, odnosno navodnjavanje tla.

Ako želimo održati ili povećati dostupnost vode u svijetu, moramo se okrenuti alternativnim rješenjima, poput navedenih otpadnih voda, a kišnica je također jedna od metoda navodnjavanja zemlje na pametan i ekološki prihvatljiv način. Iako su klimatski uvjeti doveli do niza katastrofa koje će nas sustizati ne promijenimo li odnos prema prirodnim resursima, Hrvatska ipak pametnim upravljanjem i inovacijama može biti u velikoj prednosti. Zato, cijenimo svoje vodene resurse, zahvaljujući kojima još imamo čistu i kvalitetnu vodu.