Koliko novca mogu dobiti 'na ruke' kad odem u mirovinu?

Mirovinski sustav u Hrvatskoj sastoji se od tri mirovinska stupa – prvog, drugog i trećeg – i kombinacija je državnog i privatnog načina financiranja mirovina. Prvi stup temelji se na generacijskoj solidarnosti i iz njega se isplaćuje novac za sadašnje umirovljenike, za što svi zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće. 

Drugi i treći stup temelje se na individualnoj štednji. Drugi stup je, kao i prvi, obavezan i za njega izdvajamo pet posto od bruto plaće. Mirovinu iz II. stupa možete koristiti nakon što ostvarite pravo na mirovinu iz I. mirovinskog stupa, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Treći stup čini dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na temelju individualne kapitalizirane štednje. Visinu mirovine određuje visina mjesečnih uloga koji se uplaćuju na poseban račun u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Uplaćena sredstva fond ulaže na tržištu i ostvaruje dobit.

Država svakom osiguraniku u III. stupu odobrava poticaj, koji iznosi 15% iznosa godišnje uplate do najviše 5.000 kuna, tj. najviši državni poticaj može iznositi 750 kuna.

Što donosi kombinirana mirovina?

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, svi osiguranici koji su osigurani u I. i II. mirovinskom stupu, a pokrenuli su postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu s datumom 1. siječnja 2019. godine i kasnije, trebaju sami odabrati žele li ostvariti pravo na mirovinu samo iz I. stupa ili iz oba stupa mirovinskog osiguranja (I. + II. stup).

Ako odaberu prvu opciju, osiguranicima se mirovina isplaćuje samo iz I. stupa. To znači da se čitava njihova mirovinska štednja iz II. stupa uplaćuje u državni proračun, a isplatu mirovine osiguranici će dobivati iz I. stupa međugeneracijske solidarnosti. Mirovine iz I. stupa uvijek isplaćuje HZMO.

U drugoj varijanti osiguranici prihvaćaju takozvanu kombiniranu mirovinu, koja objedinjuje I. i II. stup. Taj im odabir donosi mogućnost jednokratnog podizanja 15 posto svoje ušteđevine iz II. stupa prilikom umirovljenja. Za to moraju ispuniti još jedan uvjet - mirovina im mora biti 15% veća od zakonom zajamčene najniže mirovine za godine ostvarenog staža.

Važno je napomenuti kako će mirovina koju će osiguranici svakoga mjeseca dobivati iz II. stupa, biti umanjena za iznos mirovinske štednje koju su odlučili odmah uzeti "na ruke". Uz to, na jednokratnu isplatu dijela svoje mirovinske štednje iz II. stupa, osiguranici će platiti porez. Na isplate do 30.000 kuna stopa poreza iznosi 10 posto, a na iznos veći od 30.000 kuna platit će 15 posto poreza. 

Pojedinačna ili zajednička mirovina?

U drugom stupu mirovine mogu biti pojedinačne ili zajedničke, a u oba slučaja moguće je ugovoriti i zajamčeno razdoblje isplate. Obiteljska mirovina određuje se, pak, kao jedinstvena mirovina za sve članove obitelji. 

Dakle, osim izbora vrste mirovine koja je zadana priznatim pravom u prvom stupu (starosna, invalidska i obiteljska mirovina) nude se sljedeći oblici mirovine:

Pojedinačna i zajednička mirovina mogu se ugovoriti sa zajamčenim razdobljem isplate od najmanje 5 godina. Zajamčeno razdoblje znači da će se u slučaju smrti korisnika mirovine, mirovina nastaviti isplaćivati osobi koju je imenovao korisnik mirovine u ugovoru. Iznos mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala vama, a svi detalji povezani s isplatom, pravima i obvezama također će biti naglašeni u ugovoru.

U nastavku pogledajte koliko bi iznosila vaša mjesečna mirovina iz II. stupa pod pretpostavkom da ste uštedjeli 300.000 kuna tijekom svog radnog vijeka, ali želite 15% ušteđevine iz II. stupa odmah podignuti.

U obzir treba uzeti to što među građanima koji biraju kombiniranu mirovinu postoje razlike u visini mirovina, ali iznos koji se trenutno obično jednokratno isplaćuje kreće se oko nekoliko desetaka tisuća kuna, a ''friški'' ga umirovljenici uglavnom troše za rješavanje određenih financijskih situacija, poput zaključivanja kredita ili podmirivanja različitih dugovanja. 

Što ako ne želim jednokratnu isplatu?

Ako odlučite da ne želite jednokratnu isplatu od 15%, glavni argument za to sigurno bi vam bila visina mjesečne mirovine, koja je u ovom slučaju za nekoliko stotina kuna viša. Svoju konkretnu situaciju možete i provjeriti putem kalkulatora na stranicama mirovinskih osiguravajućih društava, ali imajte na umu da su svi izračuni informativnoga karaktera jer ovise o nekoliko faktora koji se sa stopostotnom sigurnošću ne mogu predvidjeti.

Mogućnosti koje nudi II. stup za samce

Ako ste samac, nemate djece i ne želite imenovati korisnike, birate Pojedinačnu doživotnu mirovinu. Ovdje ne postoji opcija imenovanja korisnika koji bi u određenom razdoblju primali postotak vaše mirovine u slučaju vašeg prijevremenog odlaska. 

Ako u slučaju vašeg prijevremenog odlaska želite imenovati korisnike koji će tijekom određenog razdoblja primati vašu mirovinu, birate Pojedinačnu doživotnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem. Ovu mirovinu primate doživotno, a u slučaju vašeg prijevremenog odlaska unutar zajamčenog razdoblja, vaši imenovani korisnici primat će vašu mirovinu do kraja tog razdoblja.

Opcije za bračne ili životne partnere

Ako je vaš bračni ili životni partner nezaposlen, birate Zajedničku doživotnu mirovinu. Tad, u slučaju vašeg prijevremenog odlaska, vaš bračni ili životni partner nastavlja doživotno primati vašu mirovinu u postotku koji vi odredite. Ako želite imenovati korisnike koji će u slučaju prijevremenog odlaska vas i vašeg partnera primati vašu mirovinu, birate Zajedničku doživotnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem.

Ako je vaš bračni ili životni partner zaposlen, uz njegovu/njezinu suglasnost možete odabrati Pojedinačnu doživotnu mirovinu. Ako želite imenovati i korisnike, tad birate Pojedinačnu doživotnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem. Bez suglasnosti partnera možete odabrati Zajedničku doživotnu mirovinu, a ako uz to želite imenovati i korisnike, odabrat ćete Zajedničku doživotnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem.