Najnovije istraživanje o financijskoj i mirovinskoj pismenosti u Hrvatskoj, provedeno pod pokroviteljstvom Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), pokazalo je da među studentima postoji nedovoljno poznavanje i razumijevanje mirovinskog sustava i načina na koji on funkcionira. Premda je 74% ispitanika izjavilo kako namjerava preuzeti odgovornost za vlastitu mirovinu, samo njih 46% zna koliko iznose obvezni mirovinski doprinosi, odnosno 43% kako se doprinosi raspoređuju.

Istraživanje u koje je uključen velik broj zagrebačkih visokoškolskih ustanova, odnosno 2100 studenata, dobar je indikator koji pokazuje kako mladi ljudi, koji tek ulaze na tržište rada, gledaju na pojmove vezane za mirovinsko osiguranje. Pozitivno je to što je čak 78% njih zainteresirano za poboljšanje financijske i mirovinske pismenosti te planira odvajati dio dohotka za dugoročnu štednju kad se zaposli (81%). U svjetlu tog zaključka, donosimo pojašnjenja nekoliko termina koje je dobro znati neovisno o tome koje ste životne dobi.

Koliko novca u koji stup?

Vjerojatno vam je poznato kako zaposleni građani svakog mjeseca uplaćuju 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće u takozvani prvi stup, koji se temelji na generacijskoj solidarnosti. Iz tog fonda isplaćuju se mirovine sadašnjim umirovljenicima.

Za razliku od njega, u drugi stup uplaćuje se 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće i taj se novac prikuplja na osobnom računu u obveznome mirovinskom fondu. Ovaj tip štednje za mirovinu zakonom je zaštićen od ovrhe, stečaja ili likvidacije fonda ili banke skrbnika fonda i nasljedan je. Svaki zaposlenik može obvezni mirovinski fond odabrati sam.

U fondovima sva četiri obvezna mirovinska društva krajem listopada 2022. bilo je 2,165.930 članova, kažu nam iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a broj korisnika mirovine, u okviru obveznog mirovinskog osiguranja, a u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje, na dan 31. 10. 2022. bio je 10.593. 

Vrste i oblici mirovina u drugom stupu

Kad ostvarite pravo na mirovinu iz drugog stupa, najprije ćete odabrati mirovinsko osiguravajuće društvo i podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora o mirovini. Izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo s vama će sklopiti ugovor o mirovini, na temelju kojeg će se odrediti i isplaćivati mirovina.  

Također, u okviru obveznog mirovinskog osiguranja možete izabrati različite mirovinske programe prema vrsti i obliku mirovine te ovisno o uvjetima koje ispunjavate. Kao i u sustavu generacijske solidarnosti, u drugom stupu u ponudi su starosne, invalidske ili obiteljske mirovine, no u drugom stupu starosne i invalidske mirovine mogu biti pojedinačne ili zajedničke, a u oba slučaja moguće je ugovoriti i zajamčeno razdoblje isplate. A obiteljska mirovina određuje se kao jedinstvena mirovina za sve članove obitelji.

Dakle, osim izbora vrste mirovine koja je zadana priznatim pravom u prvom stupu (starosna, invalidska i obiteljska mirovina), nude se sljedeći oblici mirovine:

Pojedinačna i zajednička mirovina mogu se ugovoriti sa zajamčenim razdobljem isplate od najmanje pet godina. Zajamčeno razdoblje znači da će se u slučaju smrti korisnika mirovine mirovina nastaviti isplaćivati osobi koju je imenovao korisnik mirovine u ugovoru. Iznos mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50% mirovine koja se isplaćivala vama, a svi detalji povezani s isplatom, pravima i obvezama također će biti navedeni i definirani u ugovoru.

Pri odabiru zajedničke mirovine mirovinu će nastaviti isplaćivati imenovanom korisniku u slučaju smrti oba bračna druga tijekom zajamčenog razdoblja, a iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika ne može biti manji od 60% mirovine koja se isplaćivala korisniku.

Koja mirovina je najčešća? 

Na temelju podataka kojima Hanfa raspolaže na dan 30. 9. 2022., struktura mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja s obzirom na vrste mirovina kaže kako se na doživotnu mjesečnu starosnu odnosno prijevremenu starosnu mirovinu odlučuje 99,12% građana. U tom okviru prevladavaju pojedinačna mirovina (37,60%) i pojedinačna mirovna sa zajamčenim razdobljem (48,90%). Doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu iz drugog stupa prima malo manje od jedan posto građana (0,73%), obiteljsku mjesečnu mirovinu također (0,16%).

Zanimljiv je i podatak kako je prosječan iznos mirovine koji korisnici primaju u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, prema podacima do 30. 9. 2022., oko 700 kuna mjesečno.

Pravo na jednokratnu isplatu u novcu, koja se može ugovoriti u visini od 15% ukupno primljene doznake (prije njezina umanjenja za naknadu MOD-ova) iskoristilo je 2129 novih korisnika doživotne mjesečne starosne, odnosno prijevremene starosne mirovine, što je oko 83% korisnika.

Nasljeđivanje novca iz drugog stupa

Novac koji se štedi u drugom stupu nasljedan je. Ako osiguranik premine dok je njegov novac još u mirovinskom fondu, nasljeđivanje je moguće na dva načina. Naime, ako postoje članovi obitelji koji prema Zakonu o mirovinskom osiguranju imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a to su najčešće maloljetna djeca i supružnici, HZMO donosi rješenje o toj mirovini. Nakon toga sredstva se prenose ili u državni proračun ili u mirovinsko osiguravajuće društvo, ovisno što je povoljnije za budućeg korisnika obiteljske mirovine i započinje isplata mirovine iz HZMO-a odnosno mirovinskog osiguravajućeg društva.

Drugi način je u slučaju da potencijalnih korisnika obiteljske mirovine nema, tad se sredstva isplaćuju nasljednicima prema Zakonu o nasljeđivanju, nakon provedene ostavinske rasprave. U rješenju koje se nakon nje donosi mora biti navedeno da iza preminulog člana fonda ostaju sredstva u drugom stupu i nasljednici to rješenje moraju dostaviti Regosu. Nakon toga pokreće se postupak isplate.