Najbrži automobili - ovako su izgledali preci današnjih 'zvjerki' na četiri kotača!

Svakodnevni život bez automobila danas je nezamisliv za većinu ljudi. Znate li da analitičari predviđaju kako je broj automobila premašio 1,4 milijarde te nastavlja rasti zapanjujućom brzinom? Usporedbe radi, u 1996. godini taj je broj iznosio 670 milijuna, a 1976. bilo je upola manje vozila - 342 milijuna. Ipak, među svima njima postoje pojedina vozila koja su se isticala kroz povijest, kako zbog atraktivnog izgleda tako i zbog zapanjujuće brzine.

Procvat proizvodnje nakon 2. svjetskog rata  

Budući da su mnogi proizvođači automobila tijekom rata bili prisiljeni preusmjeriti proizvodnju na ratna vozila, kraj rata za mnoge od njih označio je početak nove ere. Tako je nakon 1945. krenulo nadmetanje u tome tko će proizvesti bolji, brži i atraktivniji auto. Uz to, države su polagale velike nade u industriju motornih vozila jer su smatrale da može pomoći u oporavku ekonomije narušene ratom.

Impresivna brzina od 168 km na sat!

Iako nam danas ovaj naslov zvuči pomalo smiješno, 1946. bio je na naslovnoj stranici mnogih dnevnih novina. Naime, te je godine vozač i biznismen Donald Healey odlučio testirati svoje vozilo Healey Elliot 2.4 te se uputio u Italiju. Ondje je magazin The Motor testirao vozilo i postignuta je rekordna brzina od 168 kilometara na sat. No rekord nije trajao dugo jer su se do kraja '40-ih ipak pojavila neka superiornija vozila. 

Štoviše, iste su godine proizvođači automobila Alfa Romeo 6C 2500 Super Sport tvrdili da njihovo vozilo postiže i veću brzinu, koja je iznosila oko 170 kilometara na sat. Alfa Romeo je i vizualno bio dotjeraniji od Healeya te su ga posjedovali poznati i imućni ljudi, poput kralja Faruka i princa Rainiera od Monaka, ali i holivudska imena kao što su Rita Hayworth i Tyrone Power. Poslije su brzine rasle, pa je tako Talbot Lago T26 Grand Sport vozio 200 kilometara na sat, a 1949. na tržištu se pojavio Jaguar XK120, koji je za dlaku nadmašio Talbota i na belgijskoj autocesti Ostend-Jabbeke postigao brzinu od 201 km na sat.

'50-e u znaku Mercedesa i Aston Martina

Pegaso je na tržištu automobila debitirao 1951., ali je rekordnu brzinu od 243 kilometra na sat dosegnuo tek 1953. modelom Pegaso Z-102 te su ga mnogi u ondašnje vrijeme zvali španjolskim Ferrarijem. Dvije godine kasnije na tržištu se pojavio i Mercedes-Benz 300 SL, koji je svojim elegantnim dizajnom osvojio srca mnogih zaljubljenika u automobile.

Iako isprva nije bio predviđen za masovnu proizvodnju, zbog svog atraktivnog izgleda i gullwing vrata, imućni Amerikanci poludjeli su za vozilom. Slavu ovog modela potvrđuje i to što je zapušteni i zahrđali Mercedes-Benz 300 SL Roadster iz 1961. nedavno prodan za čak 800.000 dolara!

Naravno, o autoindustriji u '50-im godinama nemoguće je razgovarati a da ne spomenemo Aston Martin, vozilo koje je poslije proslavio filmski šmeker James Bond. Stariji model iz 50-ih, Aston Martin DB4, preteča je slavnog modela DB5, koji je vozio spomenuti tajni agent, a uz njega aktualni su bili i Aston Martin DB4 GT (245 km/sat) i Aston Martin DB4 GT Zagato (247 km/sat).

'60-e obilježio Ferrari

Riječi ''automobil'' i ''brzina'' mnoge asociraju na crvenu zvijer koja stoji iza imena Ferrari. Riječ je o kultnom automobilu koji i danas mami poglede i uzdahe čim se pojavi na cesti. Iako je prvi model napravljen 1947., kasniji modeli bivali su sve popularniji, pa su tako '60-e obilježili Ferrari 250 GTO, Ferrari 500 Superfast i Ferrari 365 GTB/4 Daytona. Zanimljivo je i da Ferrari 250 GTO iz 1962. drži rekord na aukcijama automobila jer je prodan za gotovo 35 milijuna dolara!

No pritom ne treba zaboraviti ni na popularnog ljubimca Amerikanaca - Studebaker Avanti. Iako vizualno ne može parirati Ferrariju, ili Mercedesu, ovaj je automobil u ondašnje vrijeme postizao brzinu od čak 270,76 kilometara na sat. Ništa manje ''opasan'' nije bio ni Lamborghini Miura P400, čija je brzina dosezala 275 km na sat. Zanimljivo je i da je u ono vrijeme Ferruccio Lamborghini odbijao proizvoditi trkaće automobile jer je smatrao da je to preskupo i nepotrebno, nego se usredotočio na dizajniranje elitnih vozila visokih performansi.

Lamborghini i Porsche dominirali od '70-ih do kraja '80-ih

Lamborghini je nastavio proizvoditi vrhunska vozila i u '70-ima, pa je tako to razdoblje obilježio Lamborghini Countach LP400. Izgled ovog automobila postavio je standard za sljedeće godine te se može smatrati da je njegov oblik preteča današnjih superautomobila. A ujedno je počeo tradiciju vrata koja se otvaraju okomito.

Što je F1 McLaren bio za '90-e, to je Porsche 959 za '80-e; tehnološki najnapredniji automobil svoje ere. Proizvedeno je samo 337 vozila, a postizao je nevjerojatnu brzinu od 317 kilometara na sat. Postao je predmet požude mnogih, a na internetu postoji podatak da je Bill Gates čekao čak 13 godina kako bi ga napokon kupio. 

McLaren je vladao sve do 2005.

McLaren F1 na scenu je stupio 1993. i postavio rekord koji nitko nije mogao oboriti godinama. Brzinom od 370 kilometara na sat, spektakularnim izgledom i vrhunskom opremom, McLaren je zauzeo mjesto najznačajnijeg superauta moderne ere. 

Njegova vladavina trajala je sve do 2005. godine, kad ga je s trona skinuo Koenigsegg CCR postigavši brzinu od 400 km/sat. Kasnije je uslijedila borba titana, pa je tako Volkswagen uložio silan novac kako bi dizajnirao Bugatti Veyron 16.4, koji je premašio brzinu od 400 km/sat, a poslije i 431 km/sat - rekord koji je postigao model Bugatti Veyron Super Sport.

U 2017. najbrže je pojurio Koenigsegg Agera RS, no titulu je prošle godine preuzeo Bugatti Chiron Super Sport 300+ postigavši brzinu od 490 km/sat, koja još nije nadmašena. A iza njega se po brzini smjestio Hennessey Venom F5, koji ponosno posjeduje i Steven Tyler iz benda Aerosmith. 

Sad nam samo preostaje čekati i vidjeti koji će se sljedeći titan odvažiti na ovaj pothvat i srušiti Bugattijev rekord.

Ako razmišljate o kupnji novog automobila, u Addiko banci potražite brzi kredit uz minimum dokumentacije i tako izbjegnite čekanje i dodatnu papirologiju jer vrijeme je ipak najvrednija valuta.