Generacijski jaz postoji u svemu, pa i u prehrani. Zato nije čudno da pripadnici generacije Z (rođeni između 1997. i 2012. godine), koja čini gotovo trećinu svjetske populacije i koju sad mnogi znanstvenici i stručnjaci naširoko proučavaju, ima drugačije prehrambene navike i preferencije te drugačije vrijednosti koje veže za hranu od svojih predaka. Ili možda ipak nisu toliko različiti… 

Drugačiji, a slični 

Za početak, čini se da pripadnici generacije Z fokus stavljaju na zdravu prehranu te održive prehrambene prakse, a mnogi su čak spremni platiti i više za domaće, ekološki i održivo proizvedene proizvode. Biljna prehrana također je popularna među ovom generacijom, kao i hrana bogata prirodnim izvorima proteina. Praktičnost u sferi prehrane pokazala se također vrlo važnom za generaciju Z. Tako mnogi od njih često konzumiraju zamrznutu hranu, koriste mikrovalnu za pripremu obroka i naručuju hranu iz restorana. I ne, neće je naručiti tako da nazovu restoran i izrecitiraju što žele – jer se ova generacija navodno boji izravnih razgovora – nego će dostavu naručiti mobitelom. A osim za dostavu, mobitel im služi za inspiraciju - društvene mreže igraju značajnu ulogu u njihovom otkrivanju novih prehrambenih trendova. 

Priznajte, bez obzira na svoje godine, vjerujemo da su mnogi od vas svjesni ovih pojava među mladima. Međutim, zanimljivo je istaknuti još jedan trend, koji bi se starijim generacijama čak mogao i svidjeti. Unatoč otvorenosti prema novim okusima, generacija Z iznimno cijeni poznate, tradicionalne obroke. Mnogi preferiraju hranu na kojoj su odrasli. 

Pa zašto su onda na njihovu meniju češći burgeri i pizze nego punjene paprike ili faširanci i rizi-bizi? Moguće je da su brzina i užurbanost, koje danas ispunjavaju svačiju svakodnevicu, potisnule navike kuhanja kod kuće, a mnogi restorani najveću zaradu vide u brzoj prehrani. Prisjetimo se koja su to tradicionalna hrvatska jela koja bismo već danas mogli vratiti na svoje tanjure – bez obzira na to koliko nam je godina. 

Cicvara  

Prema definiciji Hrvatskog jezičnog portala, cicvara je "kašasto kuhano jelo od kukuruznog brašna, jaja, masla, vrhnja ili sira“. Prema definiciji naših baka, riječ je o omiljenom blagdanskom obroku. I ovdje je uistinu točna ona "što jednostavnije, to bolje“ jer u samo 15 minuta i sa samo pet sastojaka (ovisno o čijem je receptu riječ) dobit ćete jelo koje će probuditi (ili stvoriti nove) uspomene.  

Potrebno je zagrijati 300 ml mlijeka ili vode, a kad ono zavrije, polako dodati četiri žlice kukuruznog brašna. Smanjite vatru i nemojte prestati s miješanjem kako vam smjesa ne bi zagorjela i da se ne bi stvorile grudice (osim ako ih volite!). Kad se smjesa zgusne, dodajte 100 grama punomasnog domaćeg sira te žlicu masla. Posolite po ukusu! Osim kao zaseban obrok, ovo može biti prilog nekom komadu mesa, kobasici i slično. 

Kalja 

Kalja je gusto varivo od povrća i mesa, takozvana težačka hrana, koju su zbog zasitnosti tradicionalno spremali tijekom zimskih mjeseci. Posebnost je u tome to što je uvijek sadržavala sezonsko povrće i meso. Zato, kad je kuhate, znajte da ne možete pogriješiti u receptu. 

Najprije dinstajte glavicu luka pa dodajte tri mrkve i na komadiće narezano meso (pola kilograma teletine, junetine ili janjetine). Nakon nekoliko minuta dodajte malo koncentrata rajčice, ajvara, češnjaka, peršina i začine. Zalijte vodom i kuhajte meso pola sata, nakon toga treba dodati nasjeckanu glavicu kupusa te povrće po izboru (obično se stavlja krumpir). Jelo se potom treba krčkati na vatri još sat vremena. 

Tingul 

Bez sumnje je riječ o dalmatinskoj recepturi. Tingul je zapravo pileći paprikaš (međutim, nijedan Dalmatinac neće ga tako nazvati). Inače, naziv dolazi od riječi "intingolo" ili "intingere", što na talijanskom znači ragu ili umak, odnosno umakati. Odlično se slaže s palentom, tjesteninom, njokima i pireom, a neki ga čak jedu u kombinaciji s rižom.  

Za pripremu će vam trebati oko jedan kilogram bataka ili zabataka, koje posoljene trebate ispeći na dobro zagrijanoj i malo dubljoj tavi. Kad ih ispečete sa svake strane, izvadite ih i na zagrijano ulje u istoj tavi dodajte nasjeckanu glavicu luka. Kada dobije smeđu boju, dodajte na komadiće narezanu mrkvu i crvenu papriku te protisnuti češnjak. Podlijte sve vinom, a nakon što povrće omekša, vratite meso na tavu i dodajte vode. Ubacite i lovorov list, koncentrat rajčice i začine po ukusu te pustite jelo da se krčka na laganoj vatri oko sat vremena. Ne zaboravite povremeno promiješati smjesu tijekom kuhanja. 

Pišite nam o tome koja se od ovih jela pripremaju i danas u vašem kućanstvu, ali i o tome koje bi još tradicionalno jelo trebalo biti na ovom popisu.